1. Unutrašnja politika i koncept države
Politička filozofija izborne liste „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“ zasniva se na međunarodno prihvaćenim standardima u oblasti ljudskih i manjinskih prava, principima pravičnosti i ravnopravnosti svih građana i naroda pred zakonom, jasnoj podjeli vlasti na svim nivoima i demokratiji kao obliku vladavine, decentralizaciji i regionalizmu kao sistemu upravljanja i unutrašnjeg uređenja države, poštovanju dostojanstva čovjeka i građanina i obezbjeđenju stabilnih političkih i ekonomskih uslova, postojanih mehanizama i povoljnog životnog okruženja u kojem će svaki čovjek, svaki član zajednice, i na mikro i na makro nivou, moći živjeti od svog rada i biti slobodan u sadašnjosti i siguran u budućnosti. Zadatak države kao organizovanog sistema vlasti jeste da uspostavi vladavinu prava, osigura pravdu, garantuje sva prava građanima i obezbjedi njihovu zaštitu, jednakopravnost pred zakonom, štiti integritet svakog pojedinca i identitet svake etničke grupe (naroda i manjina). Decentralizovana i regionalizovana država u političkom i ekonomskom smislu, ravnomjeran regionalni razvoj, održivi razvoj nerazvijenih opština i reorganizacija lokalne samouprave moraju biti osnovni principi reforme političkog sistema za koji se mi zalažemo. Što se tiče položaja samog bošnjačkog naroda u Srbiji i statusa Sandžaka kao historijske regije u kojoj u najvećem dijelu žive Bošnjaci u Srbiji, ni jedno ni drugo pitanje još nije riješeno i mi smatramo neophodnim sprovođenje ustavnih reformi u skladu sa kojima bi se Bošnjacima Ustavom Republike Srbije utvrdio status konstitutivnog naroda, a Sandžak dobio poseban oblik regionalne samouprave.
2. Ekonomska politika kao raspodela pravde
Pitanje distribucije društvene moći i redefinisanja odnosa između centralnih (republičkih) i regionalnih i lokalnih nivoa vlasti u oblasti ekonomije je od ključnog značaja za stabilan i ravnomjeran regionalni razvoj cijele zemlje, a posebno nerazvijenih područja. Država treba da obezbjedi pravične zakone, povoljan ekonomski ambijent i poreski sistem usklađen sa ekonomskim stanjem i nivoom razvijenosti svake lokalne zajednice i regiona ponaosob, te sigurnost investicija.
Kao jedni od ključnih mehanizama u tom pravcu su: uspostavljanje Ministarstva za nerazvijene opštinu i regiju Sandžak, donošenje zakona za podsticanje investiranja i poslovanja u nerazvijenim opštinama, reorganizacija lokalne samouprave, stvaranje uslova i interesa za povratak mladih koji su obrazovanje ili radno iskustvo stekli u inostranstvu, uvođenje sistema “pametnih gradova” i digitalizacija administracije, te obezbjeđenje povoljnog sveukupnog ekonomskog okruženja koji će biti interesantan i privlačan za nove investicije i ulaganja.
3. Šta nas još drži zajedno ili bi trebalo da nas drži?
Društvo mora počivati na slobodi, pravdi, solidarnosti i jednakosti pred zakonom. Zajedništvo ne znači da svi mislimo isto, nego da svi imamo jednaka prava.
Srbija je država različitih naroda, kultura i vjera. Ta različitost nije prijetnja, nego bogatstvo koje treba čuvati. Porodica odgaja, škola razvija znanje i kritičko mišljenje, mediji informišu, a kultura nas uči da razumijemo jedni druge.
Bošnjaci imaju pravo na svoj identitet, jezik, kulturu i ravnopravno učešće u javnom životu. Isto pravo mora pripadati svakoj nacionalnoj zajednici.
Ne moramo biti isti da bismo bili ravnopravni. Ne moramo se odreći svog identiteta da bismo poštovali identitet drugoga. Da bi Srbija postala stabilna politička zajednica neophodno je izvršiti suštinske ustavne i zakonske reforme, u skladu sa kojima će se suverenitet vratiti građanima a vlast preraspodijeliti na sve nivoe i sve društvene činioce. Srećna porodica, zadovoljan narod, jaka država – naš je moto, kojim promovišemo naš pogled i naš model uspostavljanja sistema društvenih vrijednosti u kojem će svako imati svoje mjesto. Porodica je temelj našeg društva i mi treba da ojačamo naše porodice, time što ćemo obezbijediti sigurna radna mjesta, dobre plate, dobre uslove stanovanja, radno-pravni status porodičnih majki sa četvoro i više djece, podršku mladima da se obrazuju, zaposle, osamostale, riješe stambeno pitanje i grade porodicu u sredini u kojoj su odrasli. Škola, odnosno obrazovni sistem, mediji, vjerske zajednice i drugi faktori društvenog života treba da budu podsticaj takvoj socijalnoj politici, usmjerenoj ka veličanju principa slobode, pravde, prava, jednakosti, a ne ratnih zločina i njihovih počinitelja. Uspostavljanjem novom sistema vrijednosti, prema kojem će čovjek biti u centru pažnje, a država njegov servis, stvorićemo zdravo društvo u kojem ćemo moći reći da naši nacionalni, jezički, kulturni, regionalni, vjerski i svi ostali posebni identiteti ne predstavljaju razlog za neprijateljstvo, već povod za suživot i novo zajedništvo u različitostima.
4. Šta podrazumevate pod pojmom suvereniteta?
U današnjem modernom svijetu u kojem dominira pravo jačeg (u političkom, vojnom, ekonomskom, a sve više i informacionom smislu), spoljna politika mora biti zasnovana na racionalnom, hladnokrvnom pragmatizmu. Za Srbiju taj pragmatizam podrazumijeva saradnju sa onima koji joj omogućavaju ekonomski rast, investicije, energetsku i svaku drugu stabilnost i sigurnost. Srbija treba sarađivati s različitim državama, privlačiti investicije i štititi svoju sigurnost, bez nepotrebne zavisnosti od jednog centra moći. Ali pragmatizam ne smije biti izgovor za odustajanje od principa.
Suverenitet nije pravo vlasti da radi šta hoće. To je odgovornost države da štiti prava i sigurnost svih svojih građana.
Država je snažna onoliko koliko su porodice srećne, a narod zadovoljan.
Državu čuva patriotizam u ljudima, a ne policija i vojska.
5. Da li je pitanje Kosova – pitanje časti, kako je govorio Dimitrije Bogdanović?
U principu naš je stav da se sva otvorena pitanja bilo politička ili teritorijalna, rješavaju dijalogom, uz poštovanje prava i dostojanstva ljudi.
To je pitanje za većinske stranke.
6. Šta u XXI veku znači „srpsko nacionalno pitanje“ ili „srpski svet“?
Briga za prava vlastitog naroda izvan granica države legitimna je ako se zasniva na poštovanju međunarodnog prava i suvereniteta drugih država. Ali nacionalni interes ne smije postati opravdanje za dominaciju nad drugima.
Ravnopravnost nije privilegija niti ustupak vlasti. Ona je pravo svakog građanina. To se rješava na principu simetrije prava, tj. reciprociteta.
7. Veštačka inteligencija – kako sačuvati čoveka, ali i državnu autonomiju?
Pitanje vještačke inteligencije nije samo tehnološko, nego i pitanje ekonomskog razvoja, obrazovanja, demokratije i zaštite prava građana. Ona može unaprijediti javne usluge, obrazovanje i privredu, ali može biti i sredstvo nadzora, manipulacije i diskriminacije. Zato država treba osigurati da se nove tehnologije koriste u javnom interesu. Odluke koje utiču na prava građana ne smiju se nekontrolisano prepustiti algoritmima. Kada je riječ o zapošljavanju, obrazovanju i pristupu javnim uslugama, mora postojati mogućnost da se odluka obrazloži, preispita i ospori. Tehnologija ne može biti izgovor za izbjegavanje odgovornosti. Institucije moraju odgovarati za odluke koje donose uz pomoć vještačke inteligencije. Državna autonomija u ovoj oblasti ne znači tehnološku izolaciju, nego sposobnost da Srbija štiti podatke i razvija vlastite stručne i istraživačke kapacitete. Saradnja s drugim državama, univerzitetima i kompanijama treba doprinositi modernizaciji društva, a ne stvaranju trajne zavisnosti.
Posebno je važno mladima u Sandžaku osigurati pristup digitalnim znanjima, obrazovanju i prilikama za razvoj. Tehnologije se ne treba plašiti, ali ne smijemo dozvoliti da čovjek postane njen predmet. Tehnologija mora služiti građanima, a ne građani tehnologiji.
Zaključak i poruka
I na kraju, želimo naglasiti da se politička pitanja koja su pred Srbijom ne mogu riješiti jednim izbornim ciklusom. Budućnost se ne može graditi na stalnoj podjeli građana na podobne i nepodobne, većinske i manjinske, razvijene i zapostavljene. Potrebna nam je država u kojoj se prava ne dodjeljuju prema političkoj potrebi, razvoj ne uslovljava stranačkom pripadnošću, a identitet ne koristi kao sredstvo za stvaranje neprijatelja.
Lista „Čuvari Sandžaka“ polazi od uvjerenja da se interesi Bošnjaka, razvoj Sandžaka i demokratski napredak Srbije ne isključuju. Naprotiv, država koja poštuje prava svojih građana, ravnomjerno razvija svoje regije i jača institucije ima više razloga za unutrašnju stabilnost i veći međunarodni ugled.
Naš politički cilj nije da se nekoj zajednici osigura privilegovan položaj, nego da se okonča praksa u kojoj ljudi zbog svog identiteta ili mjesta u kojem žive imaju manje mogućnosti. Želimo Sandžak u kojem mladi mogu ostati zato što imaju perspektivu, u kojem se preduzetništvo podstiče, infrastruktura razvija, a nacionalna prava ostvaruju kroz stabilne institucije.
Naš identitet je naša odgovornost. Razvoj Sandžaka je naša obaveza. Ravnopravnost je pravo, a ne politički ustupak.
Srećna porodica, zadovoljan narod, jaka država.
Odgovarao dr Sulejman Ugljanin.
