Kada privreda gubi vreme i novac, čitava država je na gubitku. I zato su u ovim turbulentnim godinama neizvesnosti najuspešniji samo najotporniji.
Ekonomija Srbije se u poslednjih šest godina suočila sa izazovima na koje nije mogla ni na koji način da utiče, već samo da amortizuje njihove efekte na način da zadrži stabilnost. To smo uspeli jer smo u godinama pre pandemije, energetskih kriza koje su se nizale, sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, carinskih tenzija i svih ostalih kriza koje se smenjuju od 2020. sproveli temeljne i teške reforme finansijskog sistema, koje su ojačale našu ekonomiju i učinili je otpornom, što je potvrdio i Međunarodni monetarni fond i agencije za ocenu kreditnog rejtinga.
To je ono što je sačuvalo i srpsku privredu – otpornost na šokove uz poslovni ambijent koji smo unapređivali na način da privredi otvorimo sva vrata i granice, uklonimo administrativne barijere i poreske prepreke. Privreda koja se guši u birokratiji ne otvara radna mesta. Uloga države je da to prepozna jer bez jake privrede nema ni jake države.
Snagu i otpornost domaće privrede najbolje potvrđuju rezultati poslovanja kompanija. Tokom 2025. godine srpska privreda ostvarila je rast profitabilnosti od 10,9 odsto, dok je neto dobit privrednih društava koja su poslovala sa dobitkom povećana za 11,5 odsto. Prema podacima Agencije za privredne registre, ukupan neto dobitak privrednih društava dostigao je 1.389 milijardi dinara. Ovi rezultati jasno pokazuju da je u Srbiji stvoren stabilan i podsticajan poslovni ambijent koji kompanijama omogućava da investiraju, šire proizvodne kapacitete, jačaju izvoznu konkurentnost i otvaraju nova radna mesta, doprinoseći daljem privrednom rastu i razvoju zemlje.
Tokom poslednje decenije borili smo se za svako radno mesto. Rezultat je to što danas imamo 550.000 više formalno zaposlenih nego pre 2012. godine, imajući u vidu da je u prvoj polovini 2026. Srbija imala 2.355.899 zaposlenih. U toj istoj deceniji vodili smo paralelnu borbu da unapredimo poslovni ambijent, ojačamo konkurentnost privrede i sačuvamo makroekonomsku stabilnost. Danas su rezultati takve politike sve vidljiviji i merljiviji.
Rekordni prilivi stranih direktnih investicija, koji su premašili i pet milijardi evra u 2024 godini, bili su praćeni snažnim padom nezaposlenosti, sa 25,9 na svega 8,9 odsto. Istovremeno, domaća privreda nastavila je da raste brže od većine evropskih ekonomija, potvrđujući da se razvoj Srbije ne zasniva na kratkoročnim ciklusima, već na stabilnim temeljima i dosledno vođenoj ekonomskoj politici.
To potvrđuju i najnoviji makroekonomski pokazatelji. U prvom kvartalu 2026. godine bruto domaći proizvod porastao je za 3,2 odsto, a u drugom za 3,6 odsto, što je rezultiralo rastom od 3,4 odsto u prvoj polovini godine i svrstalo Srbiju među najbrže rastuće ekonomije Evrope. U vremenu kada se značajan deo kontinenta suočava sa usporavanjem privredne aktivnosti, Srbija nastavlja da beleži stabilan i održiv rast.
Poseban značaj sve ovo ima ako se imaju u vidu složene međunarodne okolnosti, usporavanje evropske ekonomije i izražene globalne neizvesnosti. U svemu tome, u takvim okolnostima, naša privreda je rasla i ja im čestitam na izdržljivosti.
Dok su za mnoge evropske zemlje projekcije rasta korigovane naniže, prognoza rasta Srbije revidirana je naviše, sa 3 na 3,3 odsto. I to nije samo statistički podatak, već potvrda otpornosti domaće ekonomije, njene sposobnosti da se prilagođava promenama i da nastavi da raste čak i kada spoljne okolnosti nisu naklonjene ekonomskom razvoju. Upravo u toj sposobnosti da napreduje i onda kada su izazovi najveći, leži jedna od ključnih prednosti srpske privrede i jedan od najvažnijih razloga za poverenje investitora, privrednika i građana u njen dalji razvoj.
Sledili smo viziju razvoja Srbije kroz odgovornu ekonomsku politiku koja je podrazumevala stvaranje modernog i efikasnog poslovnog okruženja i taj model ostaje jedan od ključnih prioriteta dalje ekonomske politike. Svaka pojednostavljena procedura, svaki dokument koji više nije potrebno nositi od šaltera do šaltera i svaki proces koji se može završiti elektronskim putem znače manje troškove za privredu i više prostora za rast, razvoj i inovacije. Digitalizaciju smo započeli i ona je postala jedan od najvažnijih mehanizama podrške privredi i snažan pokretač ukupne ekonomske transformacije. Kada se administracija kreće brže, brže se kreće i privreda. A kada privreda ima manje birokratskih prepreka, više energije usmerava na investicije, proizvodnju, izvoz i otvaranje novih radnih mesta.
Uvedeni su sistemi e-fiskalizacije i e-faktura, a tu su i nova rešenja poput e-otpremnica, e-akciza, e-bolovanja, nacionalnog jednošalterskog sistema u spoljnotrgovinskom poslovanju i sistema za elektronsko praćenje neporeskih prihoda. Istovremeno, kroz mere fiskalne politike nastavljeno je rasterećenje rada kako bi se očuvala konkurentnost kompanija i smanjio pritisak na poslodavce. Povećanjem neoporezivog dela zarade i smanjenjem opterećenja na rad država je pokazala da ekonomski rast želi da gradi u partnerstvu sa privredom.
Znamo da se rast privrede odražava i na ukupne makroekonomske pokazatelje zemlje. Očekuje se da BDP Srbije u 2026. godini dostigne 95,3 milijarde evra, dok će već 2027. godine prvi put premašiti granicu od 100 milijardi evra i dostići 103,28 milijardi evra. Do 2030. godine projekcija je da BDP pređe 133 milijarde evra. Poređenja radi, 2012. godine BDP Srbije iznosio je 35,1 milijardu evra. Istovremeno, BDP po glavi stanovnika sa 4.870 evra iz 2012. godine raste na gotovo 14.700 evra u 2026. godini, uz očekivanje da do kraja decenije dostigne skoro 21.000 evra.
Dobri privredni rezultati i stabilne javne finansije daju mogućnost državi da nastavi snažan investicioni ciklus. Kapitalne investicije ostaju jedan od glavnih pokretača rasta, pa je za njih na nivou sektora države u 2026. opredeljeno 779,9 milijardi dinara, odnosno sedam odsto BDP-a. Samo rebalansom budžeta za ovu godinu za kapitalne projekte predviđeno je 627,7 milijardi dinara.
Poseban značaj imaju ulaganja u putnu i železničku infrastrukturu jer ona neposredno podstiču privrednu aktivnost i privlače nove investicije. Od 2013. godine do danas izgrađeno je više od 651 kilometar puteva, dok je Srbija dobila i prvu brzu prugu, kojom se od Beograda do Subotice putuje svega 79 minuta.
Svaki kilometar auto-puta i svaki minut vremena manje potrošen na transport ljudi, roba i usluga, je ušteda za našu zemlju i korak ispred. A u tom našem maratonu cilj je da prosečna plata u Srbiji do kraja 2027. dostigne 1.400 evra, da penzije dostignu projektovanih 650 evra, koliko se planira i nivo minimalne zarade.
Cilj je da i privredi i svim građanima Srbije bude dobro u dobroj zemlji, a da onda, sve to 2027. godine pokažemo celom svetu na izložbi Ekspo 2027. Tada ćemo u Beogradu dočekati četiri miliona ljudi i čak 142 zemlje i međunarodne organizacije, a Srbija će biti centar sveta i stecište brojnih poslovnih mogućnosti.
