Stručnjak za međunarodne sankcije i austrijski advokat dr Gabrijel Lanski, osnivač advokatske kancelarije Lansky, Ganzger & Partner (LGP), govorio je o pravnim i ekonomskim posledicama sankcija protiv Rusije na konferenciji Regional Legal Business Forum na Zlatiboru, osvrnuvši se posebno na situaciju u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Komentarišući izjave predstavnika Studentske liste u Srbiji, Dejana Šoškića, o mogućem preuzimanju NIS-a, dr Lanski je ukazao na mogućnost da Srbija iskoristi ugovorno pravo preče kupovine kako bi stekla odgovarajući vlasnički udeo u kompaniji.
U zavisnosti od merodavnih ugovornih odredaba, ovaj mehanizam mogao bi da omogući Srbiji da kupi taj udeo pod istim uslovima koje nudi treći kupac i tako obezbedi veću kontrolu nad strateški važnom energetskom kompanijom.
Pravno održiva alternativa uz saglasnost Vašingtona
Takav pristup mogao bi da predstavlja pravno održivu alternativu jednostranim intervencijama, uz očuvanje energetske bezbednosti i ekonomskih interesa Srbije. Svaka promena vlasničke strukture morala bi, takođe, da bude usklađena sa primenljivim zahtevima Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC).
NIN / Milan Ilić
Oslanjajući se na bogato iskustvo u oblasti prava međunarodnih sankcija, dr Lanski je istakao značaj dogovornih rešenja, pravne sigurnosti i međunarodne koordinacije u rešavanju složenih sporova povezanih sa sankcijama.
“Ne preuzimajte pravila kluba pre nego što mu pristupite”
Dr Lanski je govorio i o širem odnosu između procesa evropskih integracija Srbije i režima međunarodnih sankcija protiv Rusije.
Ukazao je na pravnu razliku između postepenog usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, koje se očekuje od država kandidata, i punog obima obaveza koje proističu iz članstva, uključujući poštovanje spoljnopolitičkih odluka i restriktivnih mera Unije.
“Pravila kluba ne bi trebalo da postanu u potpunosti obavezujuća pre pristupanja klubu”, poručio je Lanski.
Iako se od država kandidata očekuje da postepeno usklađuju svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, obaveze koje proizlaze iz članstva u punom obimu nastupaju tek pristupanjem. Ova razlika posebno je značajna pri sagledavanju postojećih međunarodnih obaveza Srbije i njenog manevarskog prostora u spoljnoj politici.
Slučaj NIS-a, zaključeno je u izlaganju, pokazuje koliko je važno povezati stručnost u oblasti međunarodnih sankcija, ugovorne mehanizme i diplomatsku koordinaciju kako bi se došlo do održivih rešenja koja štite dugoročne strateške interese Srbije.
