ekonomija

EPS ostaje državni, grejanje prema potrošnji

EPS ostaje državni, grejanje prema potrošnji

Studentska lista predlaže da se daljinsko grejanje naplaćuje prema utrošenoj toplotnoj energiji, umesto prema kvadraturi stana. Među merama koje je predstavila su i zabrana postojećih i budućih cevnih mini-hidroelektrana, kao i izmena propisa kojom bi se građanima olakšalo da proizvode struju za sopstvene potrebe.

Elektroprivreda Srbije  ostala bi u državnom vlasništvu, dok bi za planirane kapitalne investicije u energetici zakonom bilo propisano većinsko vlasništvo Republike Srbije. Isti zakon odredio bi šta se smatra kapitalnom investicijom, pri čemu u tu kategoriju ne bi ulazili proizvodnja po modelu proizvođač – potrošač i projekti energetskih zajednica. Svi hidroenergetski projekti bili bi u vlasništvu Republike Srbije.

Lista predlaže i reviziju svih potpisanih ugovora i projekata u energetici, uključujući planirana ulaganja. Cilj je da se utvrdi šta je ugovoreno, po kojoj ceni i koje projekte vredi nastaviti. Na osnovu rezultata revizije donosile bi se odluke o budućim ulaganjima.

Rukovodeće funkcije u energetskim preduzećima obavljali bi stručnjaci iz sektora koji nisu učestvovali u koruptivnim radnjama. Isti kriterijumi važili bi za rukovodstva Srbijagasa i Gas infrastrukture. Predložena je i reforma Saveta Agencije za energetiku, u čijem bi radu učestvovali stručnjaci iz sektora i konsultanti sa instituta i visokoškolskih ustanova.

Kako se navodi u zvaničnom programu Studentske liste, termoelektrane bi do daljeg ostale okosnica elektroenergetskog sistema. Program predviđa njihovo održavanje i unapređenje radi stabilne proizvodnje struje, uz primenu postojećih mera za smanjenje emisija i izradu strategije dekarbonizacije. O prenameni ili konzerviranju zastarelih postrojenja odlučivalo bi se na osnovu studija izvodljivosti.

Grejanje prema potrošnji i lakše do subvencija

Prema predlogu Studentske liste, utrošena toplotna energija u zgradama koje imaju centralno grejanje merila bi se kalorimetrima i služila kao osnov za obračun računa. Plan obuhvata i unapređenje izolacije starih zgrada, smanjenje gubitaka u toplanama i toplovodima i pokretanje prelaska toplana sa čvrstih goriva na geotermalnu energiju i biometan.

Lista predlaže osnivanje samostalne institucije koja bi vodila programe energetske sanacije javnih, višeporodičnih i porodičnih zgrada. Procedure za dodelu subvencija bile bi jednostavnije, a utvrdio bi se i rok za punu primenu energetskih pasoša. Ti dokumenti pokazivali bi koliko energije zgrada troši i koje su mere potrebne da bi se potrošnja smanjila

Zabrana cevnih mini-hidroelektrana i obnova „Đerdapa 2“

Zabrana bi obuhvatila postojeće i buduće projekte mini-hidroelektrana koje rečne tokove preusmeravaju u cevi. Svim mini-hidroelektranama koje ugrožavaju ekosistem ukinuo bi se status povlašćenog proizvođača električne energije.

Istovremeno, planirana je obnova preostalih hidroenergetskih postrojenja, pre svega Hidroelektrane „Đerdap 2“. Lista predlaže i izradu plana razvoja novih hidroelektrana, u kojem bi se najpre razmatrala velika postrojenja i pogranični projekti, a zatim akumulacije i reverzibilne hidroelektrane. Konkretne reke i lokacije ne bi se određivale unapred.

Prednost za solarne panele na krovovima

Izmenama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije pojednostavile bi se procedure za domaćinstva i preduzeća koja struju iz sopstvenih solarnih panela koriste za svoje potrebe, a višak predaju u mrežu. Program predviđa i uređivanje rada energetskih zajednica, u kojima građani i drugi lokalni akteri mogu zajednički da ulažu u proizvodnju energije, koriste je ili prodaju.

Solarne elektrane na krovovima stambenih i poslovnih zgrada imale bi prednost nad gradnjom na zelenim površinama i obradivom zemljištu. Za solarne parkove na zemljištu predviđena je stroža procena uticaja na životnu sredinu, a javnost bi se uključivala u planiranje pre izbora lokacije.

Gas iz više pravaca i nastavak rada rafinerija

Među prioritetima je završetak gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom, koja bi Srbiji omogućila pristup grčkoj gasnoj infrastrukturi i koridoru do terminala za tečni prirodni gas u Aleksandrupolisu. Lista bi razmotrila i ubrzanje izgradnje interkonekcije sa Rumunijom i povećanje njenog kapaciteta, kao i gradnju podzemnog skladišta gasa u Srpskom Itebeju.

Domaća nafta nastavila bi da se eksploatiše, uz jednake uslove za naplatu naknada svim kompanijama. Tamo gde važeći međudržavni sporazumi propisuju drugačije uslove, Lista predviđa pregovore. Nastavak rada postojećih rafinerija u programu je naveden kao strateški prioritet, uz primenu standarda zaštite životne sredine i redovno praćenje uticaja postrojenja.

Neke ideje dobre, druge pak teško izvodljive

Stručnjak za energetiku VojislavVuletić za NIN kaže da je ideja Studentske liste da se daljinsko grejanje naplaćuje po učinku tehnički izvodljiva, ali da je teško ostvariva i da bi njeno sprovođenje trajalo jako dugo.

„Potrebno je ugraditi merače toplote na svim starim radijatorima. Takvi merači postoje samo u novogradnji, dok ih u starijim zgradama nema. Reč je o ogromnom broju radijatora, pa bi njihova zamena trajala dugo, a najveći problem je što bi to koštalo papreno. Zbog toga se postavlja pitanje da li je uopšte isplativo sprovesti takav proces.”, ističe Vuletić.

Kada je pak reč o tome da bi velike kapitalne investicije, uključujući sve hidroenergetske projekte, trebalo da budu u večinskom vlasništvu države naš sagovornik kaže da je to aposlutno ispravna ideja.

“Ti kapaciteti su usko povezani sa EPS-om koji po mišljenju Studentske liste treba da ostane državno preduzeće, što je takođe pravilno, pa samim tim vlasništvo i nad njima treba da bude u rukama države”, kaže Vuletić.

On se sa studentima slaže i da bi trebalo zabraniti izgradnju cevnih malih hidroelektrana jer su štetne po prirodu, ali dodaje da ne treba uklanjati one koje su već izgrađene zbog toga što doprinose i proizvode električnu energiju.

Vuletić pak ne smatra da je prioritet zavšetak gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom jer se taj projekat oslanja na snbdevanju tečnim prirodnim gasom.

“Za snabdevanje tečnim prirodnim gasom nužno je izgraditi odgovarajuću infrastrukturu za prihvat LNG i njegovo pretvaranje iz tečnog u gasovito stanje kako bi do krajnjih korisinika mogao da se distribuira gasovodom. Reč je o izuzetno skupoj investiciji, a pored toga treba znati da tečnog prirodnog gasa u svetu nema dovoljno da bi na adekvatan način mogao da podmiruje potrebe potrošača. Globalno se godišnje proizvede oko 500 milijardi kubnih metara  tog energenta, najviše u Sjedinjenim Američkim Državama, oko 120 milijardi, ali one Evropi ne mogu da isporuče više od 30 do 40 milijardi kubika godišnje, dok su evropske potrebe oko 500 milijardi. Iz toga se jasno vidi da je reč o preskupom projektu za transport energenta kojeg na tržištu prosto nema dovoljno.”, navodi naš sagovornik.

On sa druge strane dodaje da je izgradnja podzemnog skladišta gasa u Srpskom Itebeju koju planira Studentska lista poželjna i da je za zemlju korisno da ima više objekata u kojima se skladište rezervne količine “plavog energenta”.

 

 

Language