Nacrtom izmena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je pripremila Narodna banka Srbije predviđene su značajne novine u vezi sa kreditnim posredovanjem i savetovanjem o dugu koje će moći da pružaju samo licencirani subjekti pod nadzorom NBS-a.
Izmene se odnose i na finansiranje kupovine koje trgovci odobravaju iz sopstvenih sredstava, odnosno odloženo plaćanje, rečeno je Tanjugu u NBS. U centralnoj banci ističu da se izmenama i dopunama Zakona o zaštiti korisnika finanijskih usluga nastavlja usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravom EU. Kako navode iz NBS, važeći zakon koji je u primeni nešto više od godinu dana već u velikoj meri sadrži rešenja usklađena sa direktivama EU o hipotekarnim i potrošačkim kreditima i iskustva iz dosadašnje primene zakona iskorišćena su za dodatno preciziranje postojećih pravila.
Jedna od novina je sistemsko uvođenje savetovanja o dugu, namenjenog korisnicima koji imaju ili se očekuje da će imati poteškoće u izmirivanju obaveza po osnovu zaključenih ugovora o finansijskim uslugama. Ove usluge će moći da pružaju licencirani subjekti, koji će biti pod nadzorom NBS-a.
“Imajući u vidu da je reč o relativno novom institutu za koji još uvek ne postoji dovoljno razvijena i dokumentovana praksa ni na nivou EU, primena odredaba koje se odnose na savetovanje o dugu biće dodatno odložena i na taj način će se ostaviti prostor i za to da se uzmu u obzir detaljnija uputstva i najbolje prakse koje Evropska komisija tek treba da objavi u narednom periodu”, kazali su u centralnoj banci Srbije.
Istakli su i da se predloženim izmenama posebno uređuje i kreditno posredovanje, koje nije novina, ali koje do sada nije bilo sveobuhvatno zakonski regulisano. Važeći propisi posredovanje uređuju pre svega kroz opšta pravila ugovornog prava, dok se predloženim izmenama posebno uređuje kreditno posredovanje kao specifična delatnost.
“Kreditnim posredovanjem smatraće se aktivnosti kojima posrednik, uz naknadu, povezuje korisnika i davaoca finansijske usluge i obavlja druge propisane poslove, poput nuđenja ili predstavljanja kredita, pomoći korisniku u pripremnim radnjama u vezi sa zaključenjem ugovora o kreditu ili zaključivanja ugovora u ime davaoca usluga”, precizirali su u NBS-u.
Dodali su i da će za obavljanje tih poslova biti potrebna dozvola NBS, koja će voditi i javno dostupan registar kreditnih posrednika i nadzirati njihovo poslovanje, a predviđena su i pravila za oduzimanje dozvole, kao i zabrana neovlašćenog obavljanja poslova kreditnog posredovanja. Nacrtom se radi potpunog usklađivanja sa pravom EU uređuje i prekogranično pružanje usluga kreditnog posredovanja, pri čemu će se ta pravila koji se odnosi na funkcionisanje unutrašnjeg tržišta EU primenjivati od pristupanja Srbije EU.
Kada je reč o obliku finansiranja koji je sve prisutniji u EU posebno u internet prodaji, odnosno modelu “kupi sada, plati kasnije (Buy Now Pay Later)” kako ističu u NBS-u, izmenama se prvi put unapred uređuje i oblast finansiranja kupovine koju trgovci odobravaju iz sopstvenih sredstava. U centralnoj banci ističu i da takvi modeli još nisu značajnije zastupljeni u Srbiji, ali da se očekuje njihovo širenje.
“Zbog toga je važno da se ova oblast unapred uredi, naročito imajući u vidu rizik da lako dostupno i jednostavno finansiranje može podstaći impulsivnu kupovinu i u određenim slučajevima dovesti do prezaduženosti građana”, kazali su u NBS-u.
Naglasili su i da se zato predlogom izmena zakona predviđaju određene obaveze i za trgovce koji kupcima odobravaju odloženo plaćanje, zajam ili drugi sličan oblik finansiranja i da će tako trgovci koji finansiraju kupovinu iz sopstvenih sredstava morati da budu licencirani i biće pod nadzorom NBS-a.
Ove odredbe se, kako je objašnjeno, ne odnose na plaćanje platnim karticama na rate niti na povezane potrošačke kredite, jer je u tim slučajevima reč o kreditnim proizvodima banaka, dok trgovac po pravilu ima ulogu kreditnog posrednika.
NBS je podsetila da je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga objavljen 22. maja ove godine i da je nakon sprovedene javne rasprave upućen Evropskoj komisiji na mišljenje i da će nakon dobijanja tog mišljenja biti upućen u skupštinsku proceduru. Suština predloženih izmena, kako zaključuju u NBS-u je istovremeno potpuno usklađivanje domaćeg regulatornog okvira sa relevantnim propisima EU i unapređenje postojećih pravila na osnovu iskustava iz dosadašnje primene zakona.
