Isplata jednokratne besplatne novčane pomoći od 6.000 dinara ponovo je u fokus javnosti u Srbiji postavila pitanje koliko hartija od vrednosti uopšte imaju građani upisani u Akcionarski fond.
Podsećanja radi, predviđeno je da ti građani naknadu dobijaju bez potrebe za elektronskim prijavljivanjem preko portala Uprave za trezor. Novac im se uplaćuje direktno iz sredstava Akcionarskog fonda na račune koji su ranije otvoreni za isplatu predviđene novčane pomoći.
Ono što je važno naglasiti je to da svi oni koji imaju pravo na akcije iz tog fonda, a dosad nisu prodali ništa od onog što im pripada u svom posedu imaju pet akcija Naftne industrije Srbije, jednu akciju Aerodroma “Nikola Tesla”, trideset i jednu akciju Telekoma Srbija i sedam akcija Akcionarskog fonda. Prava i mogućnosti raspolaganja ovim hartijama od vrednosti drastično se razlikuju, pa se one mogu podeliti na one kojima se trguje, potom na akcije čiji je promet trenutno suspendovan kao i na akcije koje se zakonski uopšte ne mogu prodati.
Aerodrom od 2.085 dinara
U ovom trenutku razlika u praksi postoji između Aerodroma “Nikola Tesla” i NIS-a, dve kompanije čije su akcije uvrštene na Beogradsku berzu. Tako se trgovanje akcijama aerodroma odvija potpuno slobodno i redovno. Trenutna tržišna cena akcije iznosi 2.085 dinara. Budući da građanin upisan u Akcionarski fond, sem u slučaju da ju je u međuvremenu prodao, poseduje jednu akciju te kompanije, to je istovremeno i čist neto iznos koji može odmah da naplati ukoliko tu akciju želi da proda.
Nasuprot tome, akcije NIS-a se nalaze u stanju potpune blokade i njima se trenutno ne može trgovati. Poslednja cena po kojoj su transakcije realizovane pre suspenzije iznosi 718 dinara po akciji, što za paket od pet komada čini vrednost od 3.590 dinara.
Razlog za tu blokadu su sankcije koje je američka administracija uvela NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva. Kako bi se sprečio drastičan pad vrednosti i zaštitio kapital malih akcionara, Beogradska berza je donela odluku o privremenom zamrzavanju prometa. Centralni registar ima izričitu zabranu prenosa vlasništva dok se ne okončaju pregovori o preuzimanju većinskog udela od strane mađarske energetske kompanije MOL, zbog čega šalteri Pošte Srbije trenutno ne mogu da prihvate naloge za prodaju tih akcija.
Građani koji i dalje poseduju akcije ova dva preduzeća imaju pravo i da u svakom trenutku podignu dividende u slučaju da su ih one isplaćivale svojim akcionarima.
Telekom pod ključem
Isplata se vrši na šalterima bilo koje pošte ili u ekspoziturama Banke Poštanska štedionica, a sve što je građanima potrebno za podizanje novca jeste važeća lična karta. Prilikom podizanja novca ne naplaćuje se nikakva provizija niti administrativna naknada, pa građani na taj način dobijaju kompletan iznos koji im pripada.
Sa druge strane potpuno drugačiji status imaju akcije Telekoma Srbija i samog Akcionarskog fonda. Telekom dosad nije izašao na berzu, što znači da akcije te kompanije građani ne mogu otuđiti.
Međutim, iako se akcijama Telekoma ne trguje, to ne znači da one nemaju vrednost. Građani kao akcionari imaju potpuno pravo na isplatu dividende, odnosno na deo profita koje to preduzeće ostvari u svom poslovanju. Telekom Srbija je stabilna i profitabilna kompanija koja redovno donosi odluke o raspodeli dobiti svojim akcionarima.
Tako građanin koji dosad nikada nije podizao novac sa svog namenskog računa, na ime dividendi preduzeća Telekom Srbija u ovom trenutku poseduje oko 2.643 dinara.
Sedam akcija fonda
Kada je reč o sedam akcija Akcionarskog fonda, koje predstavljaju udeo u državnom paketu preduzeća u privatizaciji njih građani ne mogu da pretvore u gotovinu kroz klasičnu prodaju na finansijskom tržištu.
Nužno je naglasiti da građani koji su nasledili besplatne akcije od preminulih članova porodice takođe imaju pravo na isplatu državne pomoći od 6.000 dinara, a ni oni ne treba da podnose nikakve prijave preko portala Uprave za trezor. Za razliku od ostalih građana, naslednici ovu pomoć ne mogu podići na šalterima pošta, već isključivo ličnim odlaskom u poslovnice Banke Poštanska štedionica, gde se obavlja kompletna isplata ove kategorije novčanih naknada.
Da bi naslednik uspešno podigao novac, službenicima banke mora dati na uvid važeću ličnu kartu i pravosnažno rešenje o nasleđivanju. Najvažniji detalj na koji naslednici moraju obratiti pažnju jeste sam tekst ostavinskog rešenja. U pravosnažnom rešenju o nasleđivanju mora izričito biti navedeno pravo na novčanu naknadu i pravo na prenos akcija koje je ostavilac stekao upisom u evidenciju.
Ukoliko ova stavka nije upisana u rešenje, naslednik pre odlaska u banku mora podneti zahtev sudu ili javnom beležniku za donošenje dopunskog rešenja o nasleđivanju, jer Centralni registar bez toga ne može odobriti isplatu.
Naslednici nakon sprovedene ostavinske procedure, imaju redovnu korist kroz dividende, odnosno udeo u ostvarenom profitu preduzeća, kao i pravo na akcije koje su na računu preminulog člana domaćinstva.
Prihod iz procesa privatizacije
Akcionarski fond je inače osnovan 2010. godine kao zatvoreno akcionarsko društvo. Fond je nastao izmenama i dopunama Zakona o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu. Njegova osnovna svrha i zadatak je da na jednom mestu okupi imovina koju nadležni nisu uspeli da prodaju tokom sprovođenja procesa privatizacije društvenih i državnih preduzeća. Konkretno, država je tu imovinu prenela na Akcionarski fond sa ciljem da se ona postepeno unovči, a sav ostvareni prihod sačuva i podeli građanima koji imaju pravo na besplatne akcije.
Danas se Akcionarski fond bavi upravljanjem preduzećima, prikupljanjem dividendi tamo gde one ostvaruju profit, kao i sprovođenjem postupaka prodaje preostalih državnih paketa akcija. Ministarstvo privrede obavlja poslove u ime i za račun tog fonda, raspisuje tendere i organizuje aukcije. Trenutno se u fondu nalazi ukupno 373 preduzeća iz različitih privrednih grana. Ona su podeljena na aktivne firme, njih 232 koje i dalje posluju na tržištu, i na firme u stečaju ili likvidaciji, ukupno 141 kod kojih se čeka završetak rasprodaje imovine radi namirenja preostalih obaveza.
Kada govorimo o vlasničkoj strukturi, vlasnici Akcionarskog fonda su velikom većinom građani Srbije. Građani u ukupnoj vlasničkoj strukturi poseduju čak 98,65 odsto akcija fonda, dok preostalih 1,35 odsto pripada Republici Srbiji. Pravo na ove akcije ostvarilo je tačno 4.822.175 građana. To su svi oni koji su na dan 31. decembra 2007. godine bili punoletni državljani Srbije, imali prebivalište na teritoriji zemlje i koji pre toga nisu u ranijim procesima privatizacije dobili besplatne akcije preduzeća u kojima su radili.
