MOL može da započne pripreme za plaćanje udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), nakon što je dobio licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). Za zaključenje posla potrebni su još jedna američka licenca, saglasnost nadležnih organa za zaštitu konkurencije i odobrenje ruske države na strani prodavca, rekao je direktor za strategiju MOL Grupe Đerđ Bača.
Dosadašnje licence omogućavaju mađarskoj kompaniji da, uz pregovore o kupovini udela, pokrene postupke za dobijanje regulatornih odobrenja i započne kupovinu hartija od vrednosti potrebnih za plaćanje. Bača je objasnio da je tako otvoren put za primenu mehanizma plaćanja predviđenog preliminarnim sporazumom koji je MOL u januaru potpisao sa grupom Gazprom.
Postupci za dobijanje preostalih odobrenja odvijaće se paralelno, naveo je Bača.
MOL računa na saradnju sa novom vladom Srbije
„Nastojimo da održavamo dobre, pragmatične odnose sa svim vladama u regionu“, rekao je Bača govoreći o tome šta promena vlasti u Srbiji znači za MOL.
U emisiji „MOL Talks“, u razgovoru sa direktorom korporativnih komunikacija MOL Grupe Ambrušem Halasom, Bača je rekao da buduća vlada Srbije može da računa na MOL kao na strateškog partnera u obezbeđivanju dugoročnog poslovanja NIS-a. Podsetio je da je kompanija tokom prethodne decenije bila prisutna na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata i da je u periodima otežanog snabdevanja uvozom pomagala da se spreče nestašice goriva.
Tri rafinerije na jednom pravcu snabdevanja
U razgovoru je pomenuto i oštećenje na deonici Jadranskog naftovoda u Srbiji, zbog kojeg je NIS zatražio od Vlade Srbije odobrenje za korišćenje strateških rezervi. Prema Bačinoj oceni, nepredviđeni kvar na naftovodu može da dovede do obustave rada rafinerije, a postojeći logistički kapaciteti u regionu ne bi bili dovoljni da se izgubljena proizvodnja u potpunosti nadoknadi uvozom derivata.
Ako bi Jadranski naftovod u potpunosti zamenio Družbu, rafinerije u Pančevu, Bratislavi i mađarskoj Sazhalombati zavisile bi od istog pravca snabdevanja. Za MOL je zato važno da postoji više pravaca kojima sirova nafta može da stigne do rafinerija.
Kompanija traži i duže ispitivanje kapaciteta hrvatske deonice Jadranskog naftovoda, uz različite vrste sirove nafte i u različitim radnim uslovima. Bača je rekao da je takvo ispitivanje potrebno da bi se precizno utvrdilo kako sistem radi pri punom opterećenju tokom dužeg perioda.
MOL traži od EU podršku za dodatne naftovodne veze
MOL je, prema podacima kompanije, u razvoj rafinerije u Rijeci uložio oko 260 milijardi forinti, dok još 160 milijardi forinti ulaže u modernizaciju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Kompanija navodi da te investicije finansira iz sopstvenih sredstava, bez podrške Evropske unije.
Bača je rekao da prilagođavanje rafinerija za preradu različitih vrsta sirove nafte mora da prati i razvoj transportne mreže. Naftovodi u Centralnoj Evropi tradicionalno su građeni u pravcu istok–zapad, pa MOL smatra da su nove veze potrebne da bi rafinerije mogle da se snabdevaju iz više pravaca.
MOL je pozvao Evropsku uniju da finansijski podrži razvoj naftovoda Odesa–Brodi i obezbeđivanje sigurnog pristupa luci Odesa. Bača je ukazao i na značaj planiranog povezivanja rafinerija u Bratislavi i Sazhalombati.
