Narodna banka Srbije (NBS) podigla je, posle više od dve godine, referentnu kamatnu stopu na šest odsto. Ova odluka predstavlja zaoštravanje monetarne politike, a njen cilj je usporavanje inflacije i rasta cena. Međutim, postavlja se pitanje kako će se ova promena odraziti na građane, njihove kredite i kućne budžete, kao i šta možemo da očekujemo u narednom periodu, piše Blic.
Skuplji novac i veće rate za pojedine korisnike kredita
Povećanje referentne kamatne stope znači da novac postaje skuplji, odnosno da građani i privreda teže dolaze do povoljnog finansiranja. Prvi na udaru mogli bi da budu građani koji imaju dinarske kredite sa promenljivom kamatnom stopom, jer bi povećanje kamata moglo da se odrazi na visinu njihovih mesečnih rata.
“To znači da novac poskupljuje i da ćemo teže do njega dolaziti. Svi oni koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom mogli bi da osete posledice ove promene”, istakao je finansijski stručnjak Vladimir Vasić.
Dejan Gavrilović iz udruženja “Efektiva“ smatra da je odluka NBS povezana sa procenama o mogućem rastu inflacije u narednom periodu.
“Procenjuje se da bi inflacija u narednom periodu mogla da raste i da je ciljna inflacija, čini mi se, malo izašla iz tih okvira. Dakle, to je razlog prema objašnjenju NBS i deluje potpuno logično”, kazao je Gavrilović.
Građani sve više osećaju rast cena
Bez obzira na to da li imaju dinarske kredite ili ne, građani su zabrinuti zbog rasta troškova života. Kažu da se poskupljenja primećuju prilikom gotovo svake kupovine, zbog čega sve češće upoređuju cene i pažljivo planiraju kućni budžet.
“Vidimo po onim cenama i onome što kupujemo da je sve skuplje stalno. Puzajuća inflacija je uvek. E sad, šta prosek i statistika kažu”, rekla je jedna od građanki.
Slično mišljenje ima i druga, koja ističe da rast cena traje već duže vreme.
“To se već dešava neko vreme. Nije se to sad desilo. U poslednje vreme se stalno povećavaju cene”, dodala je ona.
Stručnjaci savetuju oprez sa novim zaduživanjem
Sagovornici upozoravaju da u periodu ekonomske neizvesnosti i rasta kamatnih stopa građani treba pažljivo da razmisle pre nego što se dodatno zaduže. Posebno se savetuje izbegavanje nepotrebnih kredita i skupih dozvoljenih minusa, sve dok se ne stabilizuju tržište energenata i cene.
Vladimir Vasić objašnjava da povećanje cene novca predstavlja jedan od načina na koji centralna banka pokušava da utiče na smanjenje potrošnje, a samim tim i na usporavanje inflacije.
“Jedan od načina jeste podizanje cene novca, tako što onda mi kažemo: „Dobro, neću kupiti četiri, kupiću tri, zato što mi je ovo skupo“. Na taj način indirektno kočimo inflaciju. Kada to radite, kao što radi Narodna banka Srbije, dolazi do usporavanja privredne aktivnosti, ali je cilj da se uspori inflacija. To je mač sa dve oštrice, ali nema drugog leka”, dodao je Vasić.
Fiksna ili promenljiva kamata – šta je bolji izbor?
Kada je reč o izboru između fiksne i promenljive kamatne stope, stručnjaci ukazuju na to da je važno uzeti u obzir rok otplate kredita i neizvesnost na finansijskom tržištu.
Dejan Gavrilović iz udruženja “Efektiva“ objašnjava da promena kamatnih stopa neće nužno imati značajan uticaj na kratkoročne kredite, dok je kod dugoročnih zaduživanja situacija složenija.
“Ako je kredit kratkoročan, fiksna ili promenljiva kamatna stopa neće to nešto značajnije promeniti. Kod dugoročnih kredita svakako su prisutne promenljive kamatne stope. Postoji i opcija fiksnih kamatnih stopa, ali je kod dugoročnih kredita veoma teško predvideti kako će se stvari kretati i šta je u datom trenutku bolje uzeti”, naveo je Gavrilović.
Koliko će povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije biti uspešno u suzbijanju inflacije i usporavanju rasta cena, pokazaće kretanje cena u narednom periodu, a jasnija slika očekuje se već na jesen.
