U Specijalizovanim većima Kosova u Hagu izrečene su presude bivšim vođama tzv. OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju, koji su osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora zbog ratnih zločina na teritoriji KiM i Albanije. Tači i Krasnići prvostepeno su osuđeni na jedinstvene kazne zatvora od po 25 godina zatvora, Veselji na jedinstvenu kaznu od 18 godina, a Seljimi na 13 godina zatvora.
Sud je utvrdio odgovornost za nezakonita lišenja slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistva, dok tužilaštvo nije dokazalo optužbe za zločine protiv čovečnosti. Sudsko veće utvrdilo je da su četvorica odgovorni za ratne zločine proizvoljnog lišenja slobode najmanje 385 ljudi, okrutnog postupanja prema 348 ljudi, od kojih je 303 mučeno, kao i za ubistvo najmanje 96 ljudi.
Veće je navelo i da je Tači imao ključnu ulogu u formulisanju i sprovođenju zajedničkog kažnjivog cilja OVK, dok je Veselji učestvovao u izvršenju i podsticanju zločina. Kao otežavajuću okolnost za Tačija sud je naveo zloupotrebu položaja, a kao olakšavajuću njegov doprinos osnivanju Specijalizovanih veća. Istovremeno, sud je zaključio da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da su počinjeni zločini protiv čovečnosti, odnosno da su napadi bili usmereni na civilno stanovništvo u smislu tog krivičnog dela.
U sudnici su bili prisutni optuženi, članovi njihovih porodica, ministar spoljnih poslova privremenih institucija Gljauk Konjufca, ministar za porodicu privremenih institucija Andin Hoti, predsednik udruženja bivših pripadnika OVK Hisni Gucati, poslanici Demokratske partije Kosova.
Seljimi osuđen na 13 godina
Veće Specijalnog suda u Hagu osudilo je Redžepa Seljimija na kaznu zatvora od 13 godina zbog ratnih zločina. Seljimi je osuđen za krivična dela protivzakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode kao ratni zločin nad najmanje 385 lica, za surovo postupanje kao ratni zločin izvršen nad najmanje 49 lica, za mučenje kao ratni zločin izvršen nad najmanje 303 lica i za ubistvo kao ratni zločin izvršen nad 96 lica.
Sa druge strane panel ga je oslobodio od optužbe za progon zatvaranje, druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilne nestanke, kao zločine protiv čovečnosti.
“Ovaj panel je odredio kaznu zatvora u trajanju od 6 godina za ratni zločin protiv zakonitog ili proizvoljnog hapšenja i lišenja slobode. Kaznu zatvora u trajanju od 2 godine za ratni zločin surovog postupanja.
Kaznu zatvora u trajanju od 8 godina za ratni zločin mučenja i kaznu zatvora u trajanju od 11 godina za ratni zločin ubistva. Ovaj panel vas osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 godina, u koju se uračunava vreme koje ste proveli u pritvoru”, zaključio je sudija.
Za Veseljia 18 godina
Specijalizovana veća Kosova osudila su Kadrija Veseljija na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora za protivzakonito hapšenje i lišenje slobode, za surovo postupanje, mučenje i ubistva. Sudsko veće proglasilo je Kadrija Veseljija krivim za protivzakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode kao ratni zločin izvršen nad najmanje 385 lica, zatim za surovo postupanje kao ratni zločin izvršen nad najmanje 49 lica, za mučenje kao ratni zločin izvršen na najmanje 303 lica, za ubistvo kao ratni zločin izvršen na 96 lica.
Veseljija su oslobodili optužbi u odnosu na nekoliko slučajeva ratnih zločina zato što nisu dokazani van razumne sumnje ili zato što je veće ustanovilo da dati događaj nije u nadležnosti tog suda. Sudsko veće ga je oslobodilo i optužbi za progon, zatvaranje i druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilne nestanke kao zločine protiv čovečnosti.
Veselji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina za ratni zločin protivzakonitog ili proizvoljnog hapšenja ili lišenja slobode, zatim kaznu zatvora u trajanju od tri godine za ratni zločin surovog postupanja, kaznu zatvora u trajanju od 13 godina za ratni zločin i kaznu zatvora u trajanju od 16 godina za ratni zločin ubistva.
“Ovaj panel vas osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina, u koju se uračunava vreme koje ste proveli u pritvoru”, rekao je sudija Smit.
Krasnićiju presuđeno 25 godina
Specijalizovana veća Kosova osudila su Kadrija Veseljija na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora za protivzakonito hapšenje i lišenje slobode, za surovo postupanje, mučenje i ubistva. Sudsko veće proglasilo je Kadrija Veseljija krivim za protivzakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode kao ratni zločin izvršen nad najmanje 385 lica, zatim za surovo postupanje kao ratni zločin izvršen nad najmanje 49 lica, za mučenje kao ratni zločin izvršen na najmanje 303 lica, za ubistvo kao ratni zločin izvršen na 96 lica.
Veseljija su oslobodili optužbi u odnosu na nekoliko slučajeva ratnih zločina zato što nisu dokazani van razumne sumnje ili zato što je veće ustanovilo da dati događaj nije u nadležnosti tog suda. Sudsko veće ga je oslobodilo i optužbi za progon, zatvaranje i druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilne nestanke kao zločine protiv čovečnosti.
Veselji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina za ratni zločin protivzakonitog ili proizvoljnog hapšenja ili lišenja slobode, zatim kaznu zatvora u trajanju od tri godine za ratni zločin surovog postupanja, kaznu zatvora u trajanju od 13 godina za ratni zločin i kaznu zatvora u trajanju od 16 godina za ratni zločin ubistva.
“Ovaj panel vas osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina, u koju se uračunava vreme koje ste proveli u pritvoru”, rekao je sudija Smit.
Tačiju jedinstvena kazna 25 godina
Specijalizovana veća Kosova osudila su danas Hašima Tačija na kaznu zatvora od 25 godina zbog ratnih zločina. Tači je oglašen krivim za protivzakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode kao ratni zločin nad najmanje 385 lica, za surovo postupanje kao ratni zločin nad najmanje 49 lica, za mučenje kao ratni zločin izvršen nad najmanje 303 lica i za ubistvo kao ratni zločin izvršen nad 96 lica.
Sa druge strane Tači je oslobođen optužbi za progon, zatvaranje i druge nehumane postupke mučenje, ubistvo i prisilne nestanke lica kao i zločine protiv čovečnosti.
“Ovaj panel je odredio: kaznu zatvora u trajanju od 15 godina za ratni zločin protiv zakonitog ili proizvoljnog hapšenja i lišenja slobode, kaznu zatvora u trajanju od 4 godine za ratni zločin surovog postupanja, kaznu zatvora u trajanju od 20 godina za ratni zločin mučenja, i kaznu zatvora u trajanju od 23 godine za ratni zločin ubistva. Ovaj panel vas osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 25 godina, u koju se uračunava vreme koje ste proveli u pritvoru”, rekao je sudija.
Zloupotreba položaja kao otežavajuća okolnost
Sudsko veće u Hagu navelo je da je otežavajuća okolnost za Hašima Tačija to što je zloupotrebio svoj položaj kako bi ostvario zajednički kažnjivi cilj, dok je kao olakšavajuću okolnost uzelo u obzir njegov doprinos nastojanju da se osnuju Specijalizovana veća Kosova.
Krivi za zločine nad 385 ljudi
Sud u Hagu proglasio je Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Redžepa Seljimija i Kadrija Veseljija krivim za ratne zločine proizvoljnog lišenja slobode 385 lica, okrutnog postupanja prema 49 lica, mučenja 303 lica i ubistva 96 lica.
Sudsko veće o Kadriju Veseljiju
Sudsko veće suda u Hagu saopštilo je da je Veselji učestvovao u izvršenju krivičnih dela i podsticao na njihovo izvršenje, lično učestvovao u identifikovanju i porogonu protivnika OVK; imao saznanja o krivičnim delima, nije učinio ništa da ih spreči
Tači imao ključnu ulogu u formulisanju i sprovođenju zajedničkog cilja OVK
Sudsko veće u Hagu ocenilo je da je Hašim Tači značajno doprineo sprovođenju zajedničkog kažnjivog cilja OVK, kao i da je imao ključnu ulogu u njegovom formulisanju i sprovođenju. Veće je navelo i da je Tači lično učestvovao u izvršenju krivičnih dela i da ih je podržavao.
Sudsko veće je navelo da je Hašim Tači imao sazTužilaštvo dokazalo zločine OVK: Najmanje 385 ljudi nezakonito lišeno slobode, 98 ubijenonanja o krivičnim delima izvršenim nad protivnicima OVK, ali da nije preduzeo mere kako bi ih sprečio. Prema nalazima Veća, Tači je takođe aktivno učestvovao u izvršenju krivičnih dela i podsticao njihovo izvršenje.
Počinili ratne zločine i nezakonito hapšenje
Specijalizovana veća Kosova utvrdila su danas da su pripadnici OVK od 1998. do 1999. godine na KiM počinili krivična dela ratni zločini nezakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode, kao i ratni zločin ubistvo.
“Na osnovu svih iznetih dokaza, panel je zaključio da su pripadnici OVK između aprila 1998. i 20. juna 1999. proizvoljno lišili slobode najmanje 385 lica i držali ih u brojnim zatvoreničkim objektima pod kontrolom OVK u 14 opština na Kosovu i na određenim lokacijama u 2 oblasti na severu Albanije”, rekao je sudija Čarls Smit.
On je dodao da su pripadnici OVK, uključujući i pripadnike vojne policije, hapsili i odvodili žrtve u zatvoreničke objekte, dok su mnoge žrtve prilikom hapšenja prebijali, vređali, stavljali im povez na oči, na ruke i noge.
“Panel je stoga zaključio da su između aprila 1998. i 20. juna 1999. u 14 opština na Kosovu i na određenim lokacijama u dve oblasti na severu Albanije, pripadnici OVK umišljajno izvršili radnje činjenja ili nečinjenja koje su dovele do lišenja fizičke slobode najmanje 385 lica koja nisu aktivno učestvovala u neprijateljstvima, bez pravnog osnova ili redovnog sudskog postupka, što ta hapšenja i lišenja slobode čini proizvoljnim”, naveo je sudija.
Zbog toga, kako je rekao, panel je zaključio da je tužilaštvo van razumne sumnje dokazalo da je ratni zločin nezakonitog ili proizvoljnog hapšenja i lišenja slobode iz tačke 3 optužnice izvršen nad najmanje 385 lica.
TANJUG / AP / Visar Kryeziu (STR)
Govoreći o optužbama za surovo postupanje i mučenje, panel je zaključio da je u periodu između aprila 1998. i 20. juna 1999. 348 lica bilo podvrgnuto surovom postupanju, a da je od tih 348 lica 303 lica bilo podvrgnuto mučenju. Sudija je detaljno izneo dokaze kojima su ti navodi optužnice potkrepljeni.
Kada je reč o krivičnom delu ratnom zločinu ubistvu, panel je na osnovu raspoloživih dokaza, zaključio da su pripadnici OVK između aprila 1998. i 20. juna 1999. godine, u 12 opština na Kosovu i na određenoj lokaciji u jednoj oblasti u severnoj Albaniji, umišljajno izvršili radnje činjenja i nečinjenja koje su izazvale smrt najmanje 96 lica koja nisu aktivno učestvovala u neprijateljstvima. On je naveo da su pojedine žrtve ubijane vatrenim oružjem, dok su druge umrle zbog posledica premlaćivanja.
Tela nekih od ubijenih žrtava, kako je naveo, nisu nikada pronađena, što je samo povećalo bol preživelih članova porodice.
“Panel je stoga zaključio da su pripadnici OVK između aprila 1998. i 20. juna. 1999. godine, u 12 opština na Kosovu i na određenoj lokaciji u jednoj oblasti u severnoj Albaniji, umišljeno izvršili radnje činjenja i nečinjenja koje su izazvale smrt najmanje 96 lica koja nisu aktivno učestvovala u neprijateljstvima. Iz tih razloga, panel je zaključio da je tužilaštvo dokazalo van razumne sumnje da je izvršen ratni zločin ubistvo iz tačke 9 optužnice”, zaključio je on.
Sudsko veće: Događaji nakon 20. juna 1999. ne mogu se okarakterisati kao ratni zločini
Sudsko veće u Hagu utvrdilo je da se događaji na kojima su zasnovane optužbe za ratne zločine bivšim liderima OVK nakon 20. juna 1999. godine, po okončanju sukoba na Kosovu i Metohiji, ne mogu okarakterisati kao ratni zločini. Sudija Specijalizovanih veća Kosova u Hagu Čarls Smit kazao je da je Sudsko veće zaključilo da je najkasnije od kraja marta 1998. do 20. juna 1999. godine ili približno tog datuma, postojao nemeđunarodni oružani sukob između OVK i SR Jugoslavije, odnosno srpskih snaga.
“Sukob se vodio na Kosovu, ali se na određene delove severne Albanije koji su bili pod kontrolom OVK takođe primenjuju odredbe međunarodnog humanitarnog prava koje regulišu taj sukob. Panel je pored toga zaključio da su krivična dela iz optužnice bila izvršena u kontekstu nemeđunarodnog oružanog sukoba ili bila povezana sa oružanim sukobom, čime je ispunjena pretpostavka povezanosti”, kazao je Smit.
Kako je dodao, veće je utvrdilo da su žrtve bila lica koja uživaju zaštitu prema važećim normama međunarodnog humanitarnog prava, budući da u inkriminisanom periodu nisu aktivno učestvovala u neprijateljstvima. Osim toga, veće se uverilo da su sva četvorica optuženih bili svesni okolnosti koje ukazuju na postojanje nemeđunarodnog oružanog sukoba, povezanost događaja sa sukobom i zaštićenog statusa žrtava.
“Na osnovu tog zaključka, panel dalje nalazi da se kritični događaji na kojima su zasnovane optužbe za ratne zločine nakon 20. juna 1999, dakle po okončanju nemeđunarodnog oružanog sukoba između OVK i SRJ, odnosno srpskih snaga kada su prestala da važe pravila međunarodnog humanitarnog prava, ne mogu okvalifikovati kao ratni zločini”, kazao je Smit.
Tužilaštvo nije dokazalo zločine protiv čovečnosti
Sudsko veće Specijalizovanih veća u Hagu zaključilo je u predmetu protiv bivših vođa OVK, da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da je postojao sistematski napad ili napad širih razmera usmeren na civilno stanovništvo, odnosno da tužilaštvo nije dokazalo da su pripadnici OVK ciljano napadali civilno stanovništvo u smislu zločina protiv čovečnosti. Sudija Specijalizovanih veća Kosova u Hagu Čarls Smit kazao je da što se tiče postojanja sistematskog napada ili napada širih razmera na civilno stanovništvo kao uslova za zločine protiv čovečnosti, sudsko veće je zaključio da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da je postojao sistematski napad ili napad širih razmera usmeren na civilno stanovništvo.
Kako je dodao Smit, veće je utvrdilo da su najkasnije od aprila 1998. do avgusta 1999. pripadnici OVK vršili dela nasilja i zlostavljanja nad civilnim stanovništvom širom Kosova i u određenim delovima severne Albanije koji su bili pod kontrolom OVK, vršeći, između ostalog, radnje navedene u članu 13 Zakona. Veće je, takođe, zaključio, kako je rekao Smit, da su te radnje predstavljale napad koji je bio i sistematski i širih razmera.
“Međutim, panel je zaključio da tužilaštvo nije dokazalo, van razumne sumnje, da je taj napad bio usmeren na civilno stanovništvo. Konkretno, panel je zaključio da su, i pored toga što je postojala politika, odnosno plan, za ciljane napade na lica koja su smatrana protivnicima, žrtve mahom, a neke isključivo, birane i ciljano napadane na osnovu individualnih okolnosti, a ne na osnovu pripadnosti ciljanom stanovništvu. Panel se, dakle, nije uverio da lica koja su pripadnici OVK ciljano napadali u kontekstu ovog predmeta predstavljaju civilno stanovništvo u smislu zločina protiv čovečnosti”, rekao je Smit.
Dodao je da je panel zaključio da tužilaštvo nije pokazalo, van razumne sumnje, da su izvršena krivična dela progona, zatvaranja, drugih nehumanih postupaka, mučenja, ubistva i prisilnog nestanka lica kao zločini protiv čovečnosti.
Oko zgrade suda pristalice terorista, pojačano prisustvo policije
Pred izricanje presude bivšim vođama OVK koje će početi u 10 časova pred Specijalizovanim većima u Hagu, atmosfera u tom gradu je napeta. U Hagu od juče pristižu Albanci iz svih država Evrope, a za danas su najavljeni i protesti u znak podrške Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, koji su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
EPA / EPA/RAMON VAN FLYMEN
Policija u Hagu pozvala je okupljene oko zgrade Specijalizovanih veća da napuste prostor oko zgrade i odu na mesto koje je predviđeno za okupljanje. Policija je upozorila da ako okupljeni ne ispoštuju tu naredbu, može upotrebiti silu, prenosi RTK.
Šta piše u optužnici
Optužnica ih tereti po osnovu individualne krivične odgovornosti u šest tačaka za zločine protiv čovečnosti: progon, zatvaranje, druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilni nestanak lica i u četiri tačke za ratne zločine: protivpravno i proizvoljno lišenje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubistvo.
Prema optužnici, žrtve su bila lica koja nisu podržavala OVK i to Srbi, Romi, Aškalije, civili za koje je OVK smatrala da sarađuju sa srpskim vlastima, Albanci koji su podržavali Demokratski savez Kosova ili bili povezani sa tom strankom i sa drugim strankama za koje je OVK smatrala da su joj protivnici, Albanci koji se nisu pridružili OVK ili je nisu podržavali, lica za koje je OVK, na osnovu njihovog trenutnog ili bivšeg zaposlenja, smatrala da su joj protivnici, kao i oni koji su se družili sa Srbima.
U optužnici se navodi da su krivična dela za koja su optuženi vršena najkasnije od marta 1998. do kraja septembra 1999. godine na više od 40 mesta širom Kosova i Metohije, kao i u Kukešu i Cahanu, u severnoj Albaniji.
Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za ratne i zločine protiv čovečnosti nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno. Tužilaštvo je istaklo da su optuženi imali snažnu kolektivnu ulogu kao ključni članovi glavnog štaba OVK, da je postojao njihov umišljaj, da su imali saznanja o krivičnim delima i vršili efektivnu kontrolu na terenu i da je svaki od optuženih dao značajan doprinos ostvarivanju udruženog zločinačkog poduhvata.
Tužioci su tokom suđenja istakli da su optuženi formulisali i delili zajednički cilj, a to je da steknu kontrolu nad celim Kosovom i Metohijom i to nasiljem nad svima koje su smatrali svojim protivnicima.
Detaljno je opisano na koji način su pripadnici OVK mučili lica koja su oteli i zarobili, a zastupnik žrtava Sajmon Loz, koji zastupa 156 žrtava koje učestvuju u postupku, istakao je da su pripadnici OVK prema žrtvama pokazali neverovatnu svirepost i surovost ekstremnih razmera. Timovi odbrane optuženih tvrdili su da tužilaštvo nije dokazalo navode optužnice i zatražili oslobađajuću presudu. Odbrana je takođe tvrdila da OVK nije imala jedinstvenu komandnu strukturu i da njene vođe nisu imale kontrolu na terenu.
Tačijeva odbrana izvela je sedam svedoka, među kojima i bivšeg komandanta NATO-a Veslija Klarka, bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD Džejmsa Rubina, bivšeg izaslanika SAD u Prištini Kristofera Hila i Džoka Kovija, bivšeg zamenika šefa administracije UNMIK-a u vreme kada je šef te misije bio Bernar Kušner.
Prvobitna optužnica protiv Tačija i drugih potvrđena je 26. oktobra 2020, a potom je izmenjena u septembru 2021 i u aprilu i septembru 2022. godine. Manje redigovana verzija optužnice podneta je u februaru 2023. godine i to je važeća optužnica u ovom predmetu.
Optužene vođe OVK su u pritvoru u Hagu od hapšenja u novembru 2020, a suđenje je počelo u aprilu 2023. godine. Završna izlaganja održana su od 9. do 18. februara ove godine. Tokom suđenja su ukupno 134 svedoka dala iskaz, od kojih je 125 svedoka pozvalo tužilaštvo, dvoje svedoka pozvao je zastupnik žrtava, a sedam odbrana.Osim toga, 164 izjave svedoka usvojene su u pisanom obliku.Tužilaštvo je izvelo oko 3.000 materijalnih dokaza.
