Srpska napredna stranka obratila se međunarodnim institucijama zbog načina na koji je Studentska lista, nakon preuzimanja parlamentarne većine, izabrala rukovodstvo Narodne skupštine Srbije. U pismu koje je potpisala međunarodni sekretar SNS-a Ana Brnabić navedeno je da su svih šest potpredsedničkih mesta pripala predstavnicima Studentske liste, dok opozicija i stranke nacionalnih manjina nisu dobile nijednu od tih funkcija. Brnabić je takvu odluku ocenila kao odstupanje od višedecenijske demokratske prakse i upozorila da je time otvoreno pitanje političkog pluralizma u najvišem zakonodavnom telu države.
Pismo je upućeno Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, Venecijanskoj komisiji i direktoru Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Prema dokumentu u koji su imali uvid Tanjug i drugi mediji, SNS smatra da je izbor šest potpredsednika iz iste političke grupacije presedan u savremenom višestranačkom parlamentarizmu Srbije. Brnabić je posebno ukazala da je Studentska lista odbila konsultacije sa opozicijom i manjinskim strankama o raspodeli rukovodećih mesta, čime je, prema njenoj oceni, narušena ranije uspostavljena praksa parlamentarnog predstavljanja.
U pismu se podseća da je SNS na oktobarskim izborima osvojio približno 1,74 miliona glasova, dok su političke stranke nacionalnih manjina zajedno dobile podršku oko 100.000 birača. Uprkos tome, navodi Brnabić, nijedan predstavnik ovih političkih opcija nije izabran za potpredsednika Skupštine. Ona je istakla da je tokom prethodnih četrnaest godina, kada je SNS predvodio parlamentarnu većinu, opoziciji omogućavano učešće u rukovodstvu, čak i u periodima kada su naprednjaci raspolagali izrazitom poslaničkom prednošću. Takvo poređenje predstavlja jedan od glavnih argumenata kojim SNS obrazlaže obraćanje međunarodnim institucijama.
S druge strane, Studentska lista je na izborima 25. oktobra osvojila parlamentarnu većinu i raspolaže sa 140 od ukupno 250 poslaničkih mesta, što joj omogućava da bira skupštinsko rukovodstvo u skladu sa propisanim postupkom. Međutim, zakonska mogućnost većine da izabere kandidate ne rešava sama po sebi pitanje političke uključivosti. Opoziciono učešće u rukovodećim telima predstavlja važan deo parlamentarne prakse, iako njegova konkretna raspodela zavisi od poslovničkih pravila i političkih dogovora. Upravo na toj razlici između formalne zakonitosti i demokratske reprezentativnosti zasniva se polemika između dve najveće poslaničke grupe.
SNS je upozorio i na mogućnost da isti način raspodele funkcija bude primenjen prilikom izbora predsednika skupštinskih odbora, čime bi se spor proširio i na rad parlamentarnih tela zaduženih za kontrolu izvršne vlasti. Za sada nema potvrde da su međunarodne institucije donele zaključke povodom pisma Ane Brnabić. Odgovor na ovu inicijativu, ali i eventualni razgovori parlamentarne većine sa opozicijom i manjinskim predstavnicima, pokazaće da li će se spor oko skupštinskih funkcija rešavati političkim dogovorom ili će prerasti u dugotrajnije institucionalno pitanje.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
