Istraži Srbiju

Niška tvrđava: Dva milenijuma istorije u srcu grada

Niška tvrđava: Dva milenijuma istorije u srcu grada

Niška tvrđava, smeštena u samom centru grada, na desnoj obali Nišave, predstavlja jedan od najznačajnijih i najbolje očuvanih fortifikacionih spomenika na Balkanu.

Današnji izgled potiče iz osmanskog perioda, kada je, između 1719. i 1723. godine, podignuta na temeljima ranijih rimskih, vizantijskih i srednjovekovnih utvrđenja, čime je sačuvan kontinuitet duži od dva milenijuma.

Ova monumentalna građevina zauzima površinu od više od 22 hektara i odlikuje se poligonalnom osnovom sa osam bastionih terasa. Bedemi, dugi 2.100 metara, visoki su osam metara, a prosečna debljina im iznosi tri metra. Četiri velike kapije – Stambol, Beogradska, Vidinska i Vodena – povezuju unutrašnjost tvrđave sa njenim okruženjem. Sa spoljne strane tvrđava je bila opasana rovom, čiji je severni deo sačuvan do danas.

Koreni utvrđenja sežu u antički period, kada je, verovatno sredinom 2. veka, podignuta rimska kamena tvrđava. Amijan Marcelin opisuje je kao neosvojivu, a u 4. veku na ovom prostoru rođen je car Konstantin Veliki. U vizantijsko doba car Justinijan I obnovio je bedeme, dok je srednjovekovni period obeležilo osvajanje Niša od strane Stefana Nemanje 1183. godine, kao i njegov susret sa Fridrihom I Barbarosom.

Savremena artiljerijska tvrđava izgrađena je po naredbi sultana Ahmeda III od 19. februara 1719. godine, nakon gubitka Beograda, sa ciljem učvršćivanja granice Osmanskog carstva. Radove su vodili arhitekta Mehmed-aga i organizator Mustafa-aga, uz angažovanje desetina hiljada radnika. Završetak gradnje, u junu 1723. godine, obeležen je postavljanjem ploče na Stambol-kapiji.

Niška tvrđava nalazi se pod zaštitom države od maja 1948. godine, a odlukom Skupštine Srbije, donetom 7. aprila 1979. godine, proglašena je za spomenik kulture od velikog značaja. Time je i zvanično potvrđena njena izuzetna istorijska, arhitektonska i kulturna vrednost.

Language