Predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta predložio je smanjenje narednog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije za ukupno 204 milijarde evra i uvođenje poreza od tri odsto velikim digitalnim kompanijama. Plan treba da pomiri države koje traže manju zajedničku kasu sa članicama koje brane poljoprivredne i razvojne fondove, ali je već izazvao protivljenje sa obe strane.
Prema predlogu za period od 2028. do 2034. godine, budžet bi bio smanjen sa gotovo dva biliona na 1,78 biliona evra, odnosno za deset odsto u odnosu na početnu računicu Evropske komisije. Važno je razlikovati brojke: Kosta je u odnosu na prethodni kompromis dodao još 49 milijardi rezova, dok ukupno smanjenje prema prvobitnom predlogu iznosi 204 milijarde evra.
Najviše bi izgubili programi konkurentnosti i odbrane, kojima se sredstva smanjuju za 95,5 milijardi evra. Poljoprivreda, ribarstvo i kohezioni fondovi ostali bi bez 54 milijarde, a programi spoljnog delovanja Unije bez još 45 milijardi. Uprkos velikim rezovima, administrativni troškovi planirani su na 108 milijardi evra, što će dodatno pojačati raspravu o tome na kome Brisel najlakše štedi.
Novi digitalni namet primenjivao bi se na kompanije sa više od 50 miliona evra prometa u EU i najmanje 750 miliona evra globalnog godišnjeg prihoda. Oporezovali bi se internet oglašavanje, posredničke platforme i zarada od korisničkih podataka. Predlog može pogoditi pre svega američke tehnološke gigante i izazvati trgovinski odgovor Vašingtona. Brisel se tako još jednom nalazi između dve navike: da političke ambicije finansira sve većim zajedničkim računom i da, kada taj račun postane neodrživ, izlaz potraži u novom porezu.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
