Želja evropskih članica NATO-a da nastupaju nezavisno od Vašingtona suočava se sa njihovom trajnom bezbednosnom zavisnošću od SAD, ocenjuje Elena Fric u autorskoj analizi novog međunarodnog poretka. Kroz susrete u Berlinu i Šenženu ona razmatra koliko stvarni uticaj Evrope prati njene političke ambicije. „Suštinska geopolitička tragika berlinskog samita jeste u tome što evropske članice NATO-a žele da pokažu nezavisnost od Vašingtona, a da pritom nisu u stanju da se oslobode bezbednosne zavisnosti od njega”, piše Fric.
Prema njenom tumačenju, „Koalicija voljnih” postala je i sredstvo kojim evropske prestonice nastoje da ograniče američki manevarski prostor u pregovorima o Ukrajini. Fric podseća da je ovaj format nastao posle sukoba Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Beloj kući, a zatim se, kako navodi pozivajući se na Politiko, razvio u protivtežu američkom pritisku na Kijev. Iste vlade koje su decenijama američko prisustvo smatrale temeljem evropske sigurnosti sada, primećuje autorka, pokušavaju da spreče američkog predsednika da tu bezbednosnu arhitekturu preuredi prema sopstvenim zamislima.
Ukrajina u takvim okolnostima za evropske sile dobija i ulogu geopolitičkog aduta, smatra Fric. Uticajem na uslove završetka rata, Brisel, Berlin, Pariz i London nastoje da zadrže pravo glasa o budućem uređenju kontinenta. Otuda, prema njenoj oceni, značaj bezbednosnih garancija i razmatranja mogućeg prisustva zapadnih snaga posle obustave borbi. Presudno pitanje ostaje da li bi takvo prisustvo bilo deo dogovorene mirovne arhitekture ili početak nove dugoročne konfrontacije sa Rusijom.
Finansijska podrška Kijevu pruža EU određeni uticaj, ali sama po sebi ne obezbeđuje odlučujuće mesto za pregovaračkim stolom, upozorava autorka. „Postoji velika razlika između sposobnosti da se rat finansijski produžava i sposobnosti da se uspostavi održiv mirovni poredak”, navodi Fric. Posebno od nemačkih vlasti očekuje odgovor na pitanje kakve dugoročne obaveze preuzimaju i jesu li one usklađene sa ekonomskim i vojnim mogućnostima zemlje.
Osnovnu slabost evropske politike Fric vidi u „poistovećivanju institucionalnog prisustva sa stvarnim uticajem”. Održiva bezbednost, zaključuje, zahteva sopstvene odbrambene sposobnosti, ekonomsku snagu i samostalnu diplomatiju, ali i spremnost na pregovore sa suparničkim silama. Završna poruka njene analize sažima položaj Evrope koja želi da učestvuje u donošenju odluka, dok dnevni red sve više oblikuju drugi: „U Berlinu žele da pokažu da su nezavisni od Šenžena. A Šenžen već određuje politički dnevni red Berlina.”
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
