Politika

Odnosi Srbije sa Hrvatskom, Crnom Gorom i BiH posle pobede Studentske liste

Odnosi Srbije sa Hrvatskom, Crnom Gorom i BiH posle pobede Studentske liste

Komšija je važniji od brata. Tako se nekada govorilo. Međutim, ako se pogleda odnos Srbije sa komšijama, odnosno sa zemljama u regionu, lako bi se moglo zaključiti da se sada već bivša vlast poslednjih godina nije vodila pomenutim principom. Naprotiv, odnosi sa državama regiona – Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom – na jako su niskom nivou, česte su bile trzavice, prozivke i teške reči, a posete na visokom nivou gotovo da niko više ni ne pamti. Zato će sada odnos sa regionom biti jedno od važnijih pitanja kojim će se baviti nova vlast, što joj, po svemu sudeći, neće biti baš lak posao. Sagovornici NIN-a su saglasni da je Beogradu potreban reset odnosa sa regionom, ocenjujući da će to lakše ići sa Crnom Gorom, a najteže s Hrvatskom.  

Studentska lista je u svom programu navela da će gajiti dobrosusedske odnose i razvijati regionalnu saradnju, “u skladu sa svim načelima međunarodnog prava, sa svim okolnim državama, uz istovremeno produbljivanje bilatralnih i multilateralnih odnosa sa državama regiona, kao i saobraćajne povezanosti, ekonomske i energetske saradnje sa državama članicama Dunavske komisije, Krajovske i Višegradske grupe, CEFTA, kao i drugih relevantnih organizacija i inicijativa regionalne saradnje.”

Šta kaže Studentska lista

Između ostalog, istakli su da će čuvati ustavni položaj i utvrđene nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u okviru zajedničkih institucija, kao i njenu pokretnu i nepokretnu imovinu. Najavljuju da će, u skladu sa Sporazumom o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srbije i Republike Srpske, pojačati saradnju i veze u brojnim oblastima. Ističu i da će, u saradnji sa međunarodnom zajednicom, preispitati dosadašnju praksu primene tzv. bonskih ovlašćenja Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, i insistirati na legalnom i legitimnom izboru Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

Kad je reč o Crnoj Gori, Studentska lista navodi da će se zalagati za unapređenje statusa srpskog naroda u Crnoj Gori i ostvarivanje prava zajemčenih ustavnopravnim garancijama koje uređuju zaštitu identiteta i zabranu asimilacije, kao i rešavanje pitanja dvojnog državljanstva, zaključivanjem bilateralnog sporazuma ili pronalaženjem drugog odgovarajućeg pravnog rešenja kojim bi se omogućilo rešavanje pitanja dvojnog državljanstva na obostranu korist.

TANJUG / FOTO TANJUG/ DEJAN ŽIVANČEVIĆ/ bg

TANJUG / FOTO TANJUG/ DEJAN ŽIVANČEVIĆ/ bg

Takođe ističu da će insistirati na pravima srpskog naroda u Hrvatskoj i očuvanju njegovog nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim standardima. Posebnu pažnju, kako se navodi, posvetiće “pitanju položaja povratnika, selektivnoj primeni prava u pojedinim sudskim postupcima i uslovima za dostojanstveno obeležavanje grobnih mesta, kao i poštovanju Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1120, Pisma Vlade Republike Hrvatske (S/1997/27), Erdutskog sporazuma i Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj iz 2004.”

“Gomila otvorenih pitanja”

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže za NIN da ne samo da ima prostora za poboljšanje odnosa u regionu nego je to – nužna potreba.

“Ni sa jednom od zemljama dejtonske četvorke – to su Hrvatska, BiH i Crna Gora – nemamo normalne odnose. Naprotiv, imamo samo ružne reči koje je bivša vlast upućivala na sve tri adrese, a najviše prema Hrvatskoj i Crnoj Gori, tako da su ti odnosi daleko od normalnosti. Time se istovremeno pokazuje da nismo pouzdan partner ni Evropskoj uniji, jer ako ne možemo da gajimo dobre odnose sa našim susedima, kako onda možemo da uđemo u veliku zajednicu evropskih naroda, da budemo njihov punopravni član i da sa svima imamo korektne odnose? Ovde je čak reč o vrlo praktičnim pitanjima – da ne govorim o gomili otvorenih pitanja koja stoje negde zatrpana, od pitanja granica, nestalih, procesuiranja ratnih zločina itd, ali ima dosta stvari koje se tiču ‘običnih’ građana naših zemalja. Recimo, odnosi su toliko pogoršani da smo postali svedoci svakodnevnog vraćanja ili maltretiranja na granicama, s jedne ili s druge strane…  Ima ‘običnog’ sveta koji bi samo želeo da normalno putuje po regionu, kao što smo to ranije mogli, a ima naravno i onih koji bi da izazivaju probleme – setimo se samo nedavnog slučaja ‘Tivat’, kada je grupa iz Beograda htela da napravi performans u Crnoj Gori. Baš zbog ovakvih stvari cenu plaćaju ‘obični’ građani”, navodi Popov.

Prema njegovim rečima, nema sumnje da se, sa procesom demokratizacije unutrašnjih odnosa u Srbiji, mora pokrenuti resetovanje odnosa s našim susedima, sto će, ocenjuje on, s nekima ići lakse, s nekima teže. Kako kaže, reset će ići lakše s Crnom Gorom, koju bi nova vlast u Beogradu trebalo da podrži na evropskom putu.

“Ovde je glavni problem bio koncept ‘srpskog sveta’ koji je, uz punu podršku Vučića, plasirao Vulin. Promotivno plasiranje je bilo pre nekoliko godina u Banjaluci, pa je kasnije to ušlo u opticaj, čime su se plašili naši susedi, jer je taj koncept pokazivao otvorene pretenzije na delove teritorija zemalja u kojima pretežno žive Srbi. Vulin je govorio da se ti krajevi moraju objediniti čak i na državnoj osnovi, što će reći da smo mi imali pretenzije prema teritorijama susednih zemalja, što je nedopustivo”, navodi Popov.

EPA / EPA/ANDREJ CUKIC

EPA / EPA/ANDREJ CUKIC

Kada je reč o BiH, sagovornik NIN-a kaže da je nedopustivo što je Beograd dosad imao dobre veze samo s Banjalukom, što je podrazumevalo nekritički odnos prema politici Milorada Dodika, dok sa Sarajevom nije bilo komunikacije već samo povremenih razmena teških reči. Najteže će, smatra Popov, ići sa Hrvatskom, jer su u Zagrebu i Beogradu dosad na vlasti bili “bratski režimi koji su s krajnje desnice, oni su kroz sve prepirke, ružne reči i vraćanja s granica zapravo igrali ‘dupli pas’, te bildovali nacionalizam s obe strane i zato je HDZ-u i Domovinskom pokretu odgovaralo dosadašnje ponašanje Beograda”.

“Meni se čini da je najveća žal za odlaskom Vučićevog režima bila u Vladi u Zagrebu. Sada će i Zagreb na neki način morati malo da spusti loptu“, smatra Popov.

Dodaje da je očekivano da se sada, nakon promene vlasti, naprave najpre simbolični koraci, što podrazumeva da novi predsednik države, kad bude izabran, poseti glavne gradove u susedstvu i tom prilikom „naglasi da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet svake od ovih zemalja, pre svega BiH i Crne Gore, i da nemamo nameru da se mešamo u njihove unutrašnje stvari – s tim što je legitimno pravo da naša zemlja brine o pravima Srba u tim zemljama, ali do granice dok to ne preraste u mešanje u unutrašnje stvari tih zemalja.”

Popov najavljuje da će Igmanska inicijativa, čiji je on deo, uzeti učešća na popravljanju odnosa u regionu, pa će 1. decembra organizovati konferenciju o resetovanju odnosa nakon demokratskih promena u Srbiji. Na tom skupu će, navodi on, učestvovati predstavnici iz Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske. Posao će se nastaviti i na ekspertskoj osnovi – napraviće se presek stanja, popisati otvorena pitanja, potom organizovati i konferencije u sve četiri zemlje, a takođe će se obratiti i nadležnima u svim državama kako bi se stvari pomerile s mrtve tačke.

“U BiH su i protivnici i pobornici pobednika u Srbiji prilično oprezni”

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže za NIN da je dobro što će sada u BiH „za trenutak moći da predahnemo – nova vlast u Srbiji biće zaokupljena rešavanjem sistemskih problema, pa će to dovesti do zastoja u tenzijama koje živimo zadnje desetljeće.”

“Očekivanja su izuzetno visoka, s jedne strane deo političara i javnosti očekuje da nova vlast u Srbiji odmah reši sve probleme koji su opterećivali međususedske odnose i prizna ono što prethodna vlast nije uradila godinama. Na drugoj strani, pobedom Studentske liste mnogim funkcionerima u Republici Srpskoj zastala je kost u grlu i brzo treba da se izbrišu postovi sa uvredama i pokaže kako su oni oduvek bili na strani studenata, bez obzira što su izbornu noć dočekali u štabu Aleksandra Vučića, što su vređali te ‘plaćenike i neprijatelje’, zabranjivali im dolazak u Republiku Srpsku… Kad bi postojala neka gumica koja bi to mogla trajno da izbriše, onda bi se nova-stara vlast u Banjaluci mogla za tren opustiti”, navodi Topić i dodaje:

“Ukoliko nova vlast u Srbiji istraje na programu spoljne politike koji se odnose na BiH, kao što su propitivanje donešenih bonskih odluka i korišćenja ovlašćenja, čuvanje Republike Srpske kao zenice oka svog i podrške Srbima na način na koji je to radila Vučićeva vlast, uz odnos prema Rusiji kroz Savet bezbednosti UN-a – teško da može doći do relaksacije odnosa sa Sarajevom. Takođe, bitno je videti kakav odnos će vlast u Srbiji imati sa političkim rukovodstvom Republike Srpske, kao i da li će deo saradnika prethodne vlasti, posebno onih sumnjivih biografija, naći utočište u ovom bh entitetu. Za sada su i protivnici, ali i pobornici pobednika u Srbiji prilično oprezni. Malo je euforičnih, uz napomenu da su građani s pravom glasa u BiH nadmoćno glasali za Studentsku listu. Tako svedočimo brojnim spinovima, manipulacijama i sluđivanju javnosti.”

DRUŠTVENE MREŽE / Screenshot / Instagram / buducnostsrbijeav

DRUŠTVENE MREŽE / Screenshot / Instagram / buducnostsrbijeav

Podsetimo, nakon pobede Studentske liste 25. oktobra, gotovo istog trenutka su stigle čestitke od najviših poltičara Republike Srpske – od Milorada Dodika, Željke Cvijanović i Nenada Stevandića, koji su inače tokom cele izborne kampanje u Srbiji bili na strani SNS i Vučića. Čestitke su danas, odmah nakon izbora za predsednika Skupštine Srbije, uputili i Aleksandru Čupiću. 

Čestitke su Studentskoj listi nakon pobede na parlamentarnim izborima stigle i iz Zagreba, od tamošnjeg premijera Andreja Plenkovića, ali je on ove nedelje i Srbiji i Crnoj Gori poručio da neće biti popuštanja u ispunjavanju hrvatskih zahteva.

Language