Ravna Gora, visoravan na zapadnim obroncima planine Suvobor u zapadnoj Srbiji, već decenijama zauzima posebno mesto u srpskoj istoriji. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 600 do 700 metara, a njen pejzaž čine livade, pašnjaci i bukove šume.
Najveći istorijski značaj stekla je u maju 1941. godine, kada je, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, na nju stigla grupa od oko 26 oficira, podoficira i vojnika predvođena generalštabnim pukovnikom Dragoljubom Dražom Mihailovićem. Većina istoričara kao datum dolaska navodi 11. maj. Mihailović nije prihvatio kapitulaciju i odlučio je da organizuje gerilski otpor. Pokret je po mestu osnivanja dobio ime Ravnogorski pokret, a kasnije je formalizovan kao Jugoslovenska vojska u otadžbini (JVuO).
Zbog prirodne zaklonjenosti i strateškog položaja, Ravna Gora bila je značajna tokom rata. Tu su organizovane jedinice, održavana veza sa saveznicima i spasavani saveznički piloti. Krajem 1941. godine Nemci su pokrenuli operaciju „Mihailović“ s ciljem uništenja štaba, ali je Mihailović uspeo da se izvuče.
Tokom devedesetih godina na Ravnoj Gori podignut je spomen-kompleks posvećen JVuO i Draži Mihailoviću. Bronzani spomenik, rad vajara Dragana Nikolića, otkriven je u maju 1992. godine. Crkva Svetog Georgija osveštana je 1998. godine, a do 2000. izgrađen je i spomen-dom sa muzejom, bibliotekom i salom za skupove.
Početkom maja svake godine održavaju se „Dani Ravne gore“, kada se okupljaju poštovaoci tradicije Ravnogorskog pokreta.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
