Uvidom u program Studentske liste jasno se može uočiti da nova vlast u Srbiji planira korenite promene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Treba ipak naglasiti da je u ovom trenutku reč samo o predlozima, a ne o usvojenim merama, te da njihova primena isključivo zavisi od budućih odluka i budžetskih rešenja. Predložene novine pak ne odnose se samo na uvećanje penzija, već i na uvođenje potpuno novih prava za one koji dosad nisu ispunjavali uslove za starosnu penziju.
Najznačajnija promena tiče se dinamike rasta primanja naših najstarijih sugrađana. Dok se prema članu 80 važećeg zakona redovno usklađivanje obavlja jednom godišnje, počev od penzije za decembar, program studenata predviđa dva usklađivanja godišnje kako bi penzije brže pratile kretanje zarada i troškova života. Pored toga, korisnici najnižih penzija dobili bi dodatno povećanje od pet odsto iznad redovnog rasta, uz posebnu budžetsku pomoć za materijalno ugrožene. To je inače nešto što sadašnji propisi ne poznaju jer ne predviđaju univerzalni dodatak na zakonom utvrđene najniže iznose po kategorijama osiguranika.
Veliki zaokret planiran je i kod porodičnih penzija. Prema važećim pravilima Fonda PIO, porodična penzija iznosi 70 odsto za jednog člana, 80 za dva, 90 za tri i 100 odsto za četiri i više članova, ali penzioner koji već prima sopstvenu penziju mora da izabere samo jednu od te dve.
Studentska lista pak predlaže da supružnik koji se odluči da zadrži svoju penziju uz nju dobije i doplatu do 15 odsto penzije preminulog partnera, što bi na primeru penzije od 50.000 dinara značilo dodatak do 7.500 dinara. Takođe, porodične penzije ispod zakonskog minimuma, koji se sada vezuje za 20 godina staža preminulog, bile bi dodatno dopunjavane.
Značajne olakšice predviđene su i za građane koji su otišli u prevremenu starosnu penziju, koja je moguća sa najmanje 60 godina života i 40 godina staža. Danas se takva penzija trajno umanjuje za 0,34 odsto po svakom mesecu do starosne granice, najviše do 20,4 odsto, što se računa do 65. godine za muškarce i 64. godine za žene. Program Studentske liste predviđa da se građanima sa najmanje 42 godine efektivnog staža penali potpuno ukinu posle 65. godine, dok bi se onima sa 40 do 42 godine staža umanjenje prepolovilo nakon 65. godine i potpuno ukinulo sa navršenih 70 godina, pri čemu bi ova pravila važila i za građane koji već imaju status penzionera.
Uvodi se i socijalna penzija u visini najniže poljoprivredne penzije za starije od 65 godina koji nemaju najmanje 15 godina staža potrebnih za starosnu penziju. Novina je i budžetska uplata doprinosa kojom bi roditelji i negovatelji koji intenzivno brinu o detetu ili odraslom članu porodice zavisnom od tuđe nege mogli da ostvare do pet godina staža.
Kada je reč o poljoprivrednicima sa dugovima prema PIO fondu predviđeni su revizija obaveza i otpis zateznih kamata, uz rešavanje glavnice kroz dugoročnu otplatu, dobrovoljni otkup staža ili delimičan otpis duga uz odricanje od nepriznatog staža, kao i subvencionisana osnovica za mala tržišna gazdinstva, dok bi nekomercijalna gazdinstva ušla u sistem socijalnih penzija.
NIN / Nenad Pavlović
Predsednik Sindikata penzionera Srbije “Nezavisnost” Miloš Grabundžija za NIN kaže da su predlozi Studentske liste dobri i da će u slučaju da zažive poboljšati životni standard penzionera.
“ Kada govorimo o najvažnijim predlozima Studentske liste treba naglasiti da se za ta rešenja mi u sindikatu zalažemo godinama unazad. Još od 2015. godine. Dosad nije bilo sluha da se naši zahtevi usliše. Mi podržavamo planirne mere Studentske liste s tim što smatramo da neke stvari dodatno treba poboljšati. Penale za preveremni odlazak u penziju je potrebno ukinuti u potpunosti, a ne kroz gradacije kako je nova vlast to predvidela u svom socijalnom programu. Takođe, tražićemo sastanak sa predstavnicima Studentske liste i insistirati na tome da nijedna penzija u Srbiji ne sme da bude ispod vrednosti najniže, a to je 31.092 dinara. Situacija je takva da oko 53.000 penzionera prima penzije koje su niže od tog iznosa. Te sume su neprihvatljivo mali i mora se doneti odluka da niko ne može da dobija penziju koja je manja od zakonom propisanog najnižeg iznosa, a što je po važečim propisima dozvoljeno”, navodi naš sagovornik.
Za razliku od predloga Studentske liste koji uvode dva usklađivanja godišnje i trajni dodatak od pet odsto na najniže penzije, dosadašnja penziona politika zasnivala se na modifikovanoj švajcarskoj formuli po kojoj se primanja redovno usklađuju jednom godišnje, počev od decembarske isplate. Prema tom mehanizmu, visina povišice zavisi od udela rashoda za penzije u bruto domaćem proizvodu, pa primanja prate isključivo rast plata ako je taj udeo ispod deset odsto, kombinaciju rasta zarada i inflacije u razmeri pola-pola ako je između deset i deset i po odsto, odnosno samo rast cena ako pređe tu granicu.
Budući da ovakva formula podrazumeva strogo linearan rast, gde svi penzioneri dobijaju isti procenat povećanja, jaz kada je reč o najstarijim građanima sa najnižim primanjima vlast je nadoknađivala povremenom isplatom jednokratnih novčanih pomoći i redovnom godišnjom podelom solidarnih paketa preko Fonda PIO.
Takav linearni model primenjen je i u poslednjim godišnjim usklađivanjima, pa su sve penzije u decembru 2024. godine porasle za 10,9 odsto, dok je u decembru 2025. godine, usled pada udela penzija u bruto domaćem proizvodu ispod deset odsto, usledilo povećanje od 12,2 odsto u skladu sa rastom zarada.
Isti princip važi i za predstojeće povećanje, povodom kojeg je ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio da aktuelne političke promene neće uticati na ranije planirani rast i da će sve penzije od 1. decembra linearno porasti za 7,5 odsto, čime će prosečna penzija u Srbiji dostići iznos od 520 evra.
Primera radi, građanin koji u ovom trenutku prima penziju od oko 60.000 dinara posle povećanja imaće 64.500 dinara, odnosno 4.500 dinara više mesečno nego što je to sada slučaj. Penzioner koji pak prima 70.000 dinara od decembarskog čeka moći će da računa na 75.250 dinara, što predstavlja povišicu od 5.250 dinara.
