Cena nafte pala je za 25 dolara po barelu za nedelju dana i 10. novembra nakratko se spustila ispod 90 dolara, na najniži nivo u poslednja tri meseca. Na kraju oktobra barel je vredeo 114 dolara, najviše za četiri godine. Tokom celog oktobra cena se držala iznad 100 dolara.
Do preokreta je došlo pošto je američki predsednik Donald Tramp ublažio ton prema Iranu. Pre izbora za Kongres više puta je nagovestio da bi SAD i Izrael mogli da obnove napade čim se glasanje završi. Neposredno uoči izbora rekao je da novi napadi više nisu potrebni. Ubedljiv uspeh demokrata potom je povećao izglede da nastavak rata naiđe na veći otpor u Kongresu.Za to vreme promenio se i odnos ponude i potražnje. Isporuke sa Bliskog istoka delimično su se oporavile, iz drugih delova sveta stizalo je više nafte, a svetska potrošnja je opala. Na tržištu se u oktobru pojavio višak sirove nafte iako su isporuke iz regiona ostale ispod predratnog nivoa.
Ograničeni kapaciteti rafinerija pomogli su da nastane taj višak. Rafinerije u drugim delovima sveta nisu mogle da nadoknade izgubljenu proizvodnju benzina i dizela na Bliskom istoku i u Rusiji. Manje prostora za preradu značilo je i slabiju tražnju za sirovom naftom.
Kako piše Dejvid Goldman u analizi za CNN, tržište se od početka rata prilagođavalo tako što je deo isporuka preusmeren na naftovode, dok je prolazak tankera kroz Ormuski moreuz organizovan uz složene logističke i vojne operacije. Kada je Iran blokirao prolaz tankerima, pojedini analitičari očekivali su da će barel brzo premašiti 200 dolara. Cena je ostala ispod vrhunaca iz 2008. i 2022. godine.
Isporuke sa Bliskog istoka oporavile su se od martovskog pada
Prema podacima Nataše Kaneve, direktorke istraživanja globalnih robnih tržišta u Džej Pi Morganu, isporuke sa Bliskog istoka na početku rata u martu pale su na 9,8 miliona barela dnevno. U nedelji pre objavljivanja analize dostigle su 20,7 miliona barela dnevno, oko četiri miliona manje od predratnog proseka.Deo tog manjka pokrile su veće isporuke iz drugih delova sveta, posebno iz Latinske Amerike. Izvan Bliskog istoka na tržište je stizalo oko 1,5 miliona barela dnevno više nego u istom periodu prethodne godine. Isporuke iz samog regiona i dalje su znatno oscilirale, mada su pojedinim danima premašivale predratni prosek.
Pad potrošnje prelomio je tržište
Globalna potrošnja nafte od početka rata smanjila se u proseku za 3,3 miliona barela dnevno, prema proceni Džej Pi Morgana. U septembru i oktobru pad je dostigao 3,8 miliona barela dnevno. Oporavak isporuka i slabija potrošnja doveli su do toga da oktobarski višak, prema računici iz analize, dostigne oko 1,4 miliona barela dnevno.
Visoke cene goriva doprinele su smanjenju potrošnje. Na tražnju za benzinom već godinama utiče i manja potrošnja goriva po pređenom kilometru, dok u mnogim zemljama raste upotreba električnih automobila. Prema proceni analitičara Pavela Molčanova iz kompanije Rejmond Džejms, godišnja potrošnja benzina po stanovniku SAD mogla bi da padne na 390 galona u 2026. godini, sa 440 galona pre jedne decenije.
Ograničenja u preradi objašnjavaju i zašto pad cene sirove nafte ne donosi odmah jednako pojeftinjenje na pumpama. U SAD je prosečna cena benzina 10. novembra pala ispod četiri dolara po galonu prvi put posle nekoliko meseci, ali je godišnji prosek i dalje bio na putu da dostigne najviši nivo za četiri godine.
Veće američke zalihe i dalje zavise od kretanja na tržištu
Višak nafte omogućio je SAD da obnove deo zaliha, posebno u Kušingu u Oklahomi, važnom čvorištu američkih naftovoda. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, tamošnje zalihe su u julu pale ispod količine potrebne za redovan rad skladišta, a početkom novembra dostigle su najviši nivo od maja.
Ako se višak zadrži još mesec ili dva, Tramp bi mogao da dobije više vremena da sačeka efekte ekonomskog pritiska na Iran. Teheran, međutim, svojim vojnim prisustvom u Ormuskom moreuzu i dalje može da utiče na isporuke nafte i da podigne troškove nastavka sukoba.
„Ovo nije recept za brz i prihvatljiv kraj sukoba. Ovo je recept za nastavak istog“, ocenio je Den Pikering, osnivač i direktor za investicije kompanije Pikering Enerdži Partners.
