Sveti Petar Dabrobosanski, mitropolit Petar Zimonjić, ostao je upamćen kao jedan od velikih srpskih arhijereja i mučenika Drugog svetskog rata. Rođen je 24. juna 1866. godine u Grahovu, u porodici sveštenika Bogdana Zimonjića, poznatog učesnika Hercegovačkog ustanka. Bogosloviju je završio u Reljevu, a Bogoslovski fakultet u Černovcima.
Za episkopa zahumsko-hercegovačkog izabran je 1903. godine, dok je 1920. postao mitropolit dabrobosanski. Tokom svoje službe zalagao se za prava i versku autonomiju srpskog pravoslavnog stanovništva, a posebno težak period njegove arhijerejske službe nastupio je nakon stvaranja Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine.
Posle nemačkog napada na Jugoslaviju privremeno se sklonio u manastir Svete Trojice kod Pljevalja, ali se ubrzo vratio u Sarajevo. Iako su mu savetovali da ode u Srbiju ili Crnu Goru zbog progona Srba, odbio je da napusti svoju mitropoliju. Prema njegovom žitiju, tada je poručio da je dužnost narodnog pastira da sa svojim narodom deli i dobro i zlo.
Kada su vlasti NDH zatražile da se u crkvenoj administraciji prestane sa upotrebom ćirilice i da se pečati zamene latiničnim, mitropolit Petar odbio je da se povinuje. Ubrzo je, 12. maja 1941. godine, uhapšen, a svojim sveštenicima je pre odvođenja poručio: „Ostanite sa svojim parohijanima, pa šta bude narodu neka bude i vama.“
Posle nekoliko dana zatočeništva u Sarajevu odveden je u Zagreb, gde je zatvoren u policijskom zatvoru u Petrinjskoj ulici. Potom je prebačen u logor Kerestinec, gde je, prema crkvenim izvorima, ponižavan i mučen. Dalji put njegovog stradanja nije u svim izvorima potpuno jednako rekonstruisan – navode se Koprivnica, Gospić i Jasenovac.
Prema svedočenjima koja prenosi Svetigora, posle teškog mučenja ubijen je u Jasenovcu, ali precizne okolnosti njegove smrti dugo nisu mogle biti pouzdano utvrđene. Srpska pravoslavna crkva tokom rata više puta je pokušavala da sazna gde se mitropolit nalazi i da izdejstvuje njegovo oslobađanje, ali bez uspeha.
Mitropolit Petar Zimonjić kanonizovan je među Svetim sveštenomučenicima Srpske pravoslavne crkve. Njegovo stradanje ostalo je simbol sudbine srpskog sveštenstva i naroda u NDH, ali i zaveta arhijereja koji je, uprkos mogućnosti da se skloni, odlučio da ostane sa svojim vernicima do kraja.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
