Pravoslavlje

Pojas Presvete Bogorodice i njegovo polaganje: Najpoštovanija hrišćanska svetinja

Pojas Presvete Bogorodice i njegovo polaganje: Najpoštovanija hrišćanska svetinja

Polaganje pojasa Presvete Bogorodice veliki je praznik posvećen jednoj od najpoštovanijih hrišćanskih svetinja. Prema crkvenom predanju, pojas je načinila sama Majka Božija od kamilje dlake, a posle njenog Uspenja svetinja je bila poverena Svetom apostolu Tomi. Pravoslavna crkva ovaj praznik obeležava 31. avgusta po starom, odnosno 13. septembra po novom kalendaru.

Pojas je kasnije čuvan u Jerusalimu, a potom je u vreme cara Arkadija, koji je vladao od 395. do 408. godine, prenet u Carigrad i položen u hram u Vlaherni. Svetinja je smeštena u kovčeg koji je zapečaćen i dugo nije otvaran.

Prema predanju, kovčeg je ponovo otvoren u vreme vizantijskog cara Lava VI Mudrog. Njegova supruga, carica Zoa, teško je duševno obolela, a nakon molitava imala je viđenje da će ozdraviti ukoliko na nju bude položen pojas Presvete Bogorodice. Car je zato zatražio od patrijarha da se svetinja iznese iz kovčega.

Kada je kovčeg otvoren, pojas je, prema crkvenom predanju, pronađen potpuno očuvan. Čim je položen na caricu, Zoa je ozdravila. U znak zahvalnosti ukrasila je pojas zlatnim nitima, a potom je svetinja ponovo položena u kovčeg. U spomen na ovo čudesno isceljenje ustanovljen je praznik Polaganja pojasa Presvete Bogorodice.

Delovi ove velike svetinje tokom vekova dospeli su u različite krajeve pravoslavnog sveta. Jedan deo čuva se u Zugdidiju u Gruziji, dok se najpoznatiji deo Časnog pojasa Presvete Bogorodice čuva u manastiru Vatoped na Svetoj Gori.

Za pravoslavne vernike Pojas Presvete Bogorodice vekovima predstavlja svetinju kojoj pristupaju sa molitvom i nadom u pomoć Majke Božije. Njegovo poštovanje sačuvano je kroz vekove, a praznik podseća vernike na predanje o čudesnom isceljenju carice Zoe i zaštiti Presvete Bogorodice.

Language