Srpska pravoslavna crkva 21. septembra proslavlja Roždestvo Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Mala Gospojina. Ovaj veliki praznik označava početak godišnjeg kruga velikih crkvenih praznika i najavljuje dolazak Hrista, Spasitelja sveta.
Presveta Djeva Marija rođena je u Nazaretu od pravednih i pobožnih, ali dugo bezdetnih roditelja Joakima i Ane. Joakim je poticao iz plemena cara Davida, dok je Ana bila iz roda prvosveštenika Arona. Posle dugih i usrdnih molitava, Gospod im je u starosti podario kćer, buduću Bogomajku i roditeljku Života.
Kada je napunila tri godine, Marija je odvedena u jerusalimski hram, gde je provela detinjstvo posvećeno Bogu. Kasnije se vratila u Nazaret, gde je smireno primila blagovest Svetog arhangela Gavrila da će roditi Sina Božjeg. Njenim rođenjem započelo je ispunjenje Božjeg plana spasenja čoveka.
Rođenje Presvete Bogorodice u Svetom pismu nije posebno opisano, već je svedočanstvo o njemu sačuvano u Svetom predanju Crkve. Sveti Andrej Kritski nazvao je ovaj dan „početkom praznika“, jer sa rođenjem Bogorodice počinje put koji vodi ka Hristovom rođenju, Njegovoj pobedi nad smrću i daru večnog života.
Praznično bogosluženje ukrašeno je delima velikih crkvenih himnografa, među kojima su Sveti Roman Melod, Sveti Andrej Kritski, Sveti Jovan Damaskin i Sveti German Carigradski. U troparu Male Gospojine Crkva ispoveda da je rođenje Bogorodice objavilo radost celoj vaseljeni, jer je iz Nje zasijalo Sunce Pravde, Hristos Bog naš.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
