Aleksandar Vučić je u nedelju podneo ostavku na mesto predsednika države, a dan kasnije je dužnost predao predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić, koja će do izbora novog šefa države biti vršilac dužnosti predsednika. Prema Ustavu, ona na tom mestu može ostati najduže 90 dana. Taj rok teče, ali se zasad samo spekuliše kada bi mogli da budu održani predsednički izbori – jedan od termina koji se pominje u javnosti je 13. decembar. S druge strane, o imenima eventualnih kandidata se ne izjašnjava nijedna strana, jer su i vlast i opozicija trenutno skoncentrisani na predstojeće parlamentarne izbore koji su zakazani za 25. oktobar. I upravo bi ti izbori, ocenjuju sagovornici NIN-a, umnogome mogli da utiču i na kasniji ishod glasanja za predsednika.
Najkasniji datum za održavanje predsedničkih izbora je 27. decembar. Te izbore raspisuje predsednik skupštine. Od dana raspisivanja do dana glasanja ne može proći manje od 30 ni više od 60 dana.
Vučić je na primopredaji Brnabićevoj dao pečat, ukaze o odlikovanjima, ukaze službe za pomilovanja za oba mandata, evidenciju poklona, finansijski izveštaj, izveštaj o radu, izveštaj o sudskim sporovima i izvršnim postupcima. Inače, kao vršilac dužnosti predsednika, ona je ovlašćena da predstavlja zemlju, prima akreditivna pisma, raspiše izbore za Narodnu skupštinu, predlaže kandidata za predsednika Vlade i obavlja poslove odbrane. Brnabićeva je kazala da joj je čast što prima “ovu dužnost od takvog čoveka i što mogu da čuvam ovu poziciju dok narod ne izabere ko će biti sledeći predsednik Republike Srbije.”
TANJUG / RADE PRELIĆ (STF)
“Ja ću čuvati ovo mesto svim svojim bićem, kao što sam rekla, dok narod ne izabere sledećeg predsednika Republike Srbije. Malo je ironično, čitav profesionalni život sam se borila protiv pečata i da ukinemo pečat, a sad dobih najvažniji pečat u Srbiji”, rekla je Brnabić.
Upravo je Ana Brnabić bila među imenima koja su se u javnosti pominjala kao mogući kandidati SNS za mesto na Andrićevom vencu. Pored nje, pominjan je i predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov, pa i ministarka Milica Đurđević Stamenkovski. SNS, međutim, dosad nije potvrdio da već ima spremnog kandidata za predsedničku trku. Vučić je, inače, početkom aprila kazao da niko na svetu ne zna ko mu je na pameti kao kandidat za predsednika Srbije, ali je dodao i to da Petrov “nije loša ideja, možda o tome razgovaramo“.
„Imamo u glavi nekoliko ljudi, pridodajem i Petrova, za koje verujemo da bi možda mogli da se dostojanstveno suprotstave poličaru (Vladanu) Đokiću, a da li će to biti slučaj i da li će u tome uspeti videćemo“, rekao je tada Vučić.
Ni antirežimski blok takođe se o tom pitanju još uvek ne izjašnjava konkretno. Ostaje i otvoreno pitanje da li bi opozicija i studenti – imajući u vidu situaciju oko parlamentarnih izbora – mogli da se dogovore oko zajedničkog kandidata za predsednika.
Na šta računa vlast?
Istraživač Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Andrej Ševo kaže za NIN da vlast računa na to da će, ukoliko pobedi na parlamentarnim izborima, obeshrabriti protivnike i imati nekakve šanse za pobedu na predsedničkim izborima.
“Za razliku od parlamentarnih na kojima su moguće razne manipulacije i trikovi, recimo sa lažnim listama, preletanjima, itd. predsedničkim izborima se ne raspodeljuju mandati već jedna konkretna funkcija za koju se nadmeće pojedinačno ime. Oni zato predstavljaju stvaran referendum ukoliko uđu u drugi krug, a to bi se sada izvesno dogodilo. Poraz na predsedničkim izborima pred održavanje parlamentarnih u prošlosti je već bio politički fatalan za neke srpske vođe i na sumnjam da bi i sada bilo tako. To nas dovodi do manjkavosti SNS kandidata. Ta stranka u svim ovim godinama na vlasti, osim Vučića, nije uspela da iznedri nijedno ime od formata koje bi moglo da pobedi na predsedničkim izborima. Sa druge strane potencijalni kandidat Studentske liste može računati na ogromnu podršku i siguran drugi krug u kome bi se onda, skoro sve što diše opoziciono ujedinilo oko njega. Takav scenario je noćna mora za naprednjake i oni odlaganjem pokušavaju da ga preduprede”, smatra Ševo.
TANJUG / Mitar Mitrović
Nekadašnji narodni poslanik Stefan Jovanović ocenjuje za NIN da rezultat parlamentarnih izbora 25. oktobra može dosta da utiče na atmosferu pred predsedničke.
“Pre svega, može da napravi politički momentum, da pokaže ko zaista može da mobiliše birače i verovatno će dosta uticati na strategiju svih aktera pred predsedničke izbore. Ali ne mislim da rezultat parlamentarnih može tek tako da se preslika na predsedničke. To su ipak dve dosta različite vrste izbora. Na parlamentarnim ljudi pre svega glasaju za stranke i liste, dok su predsednički više personalizovani. Uz to, gotovo izvestan drugi krug, prvi od 2012. godine, potpuno menja izbornu arhitekturu. Tu više nije dovoljno da kandidat mobiliše samo svoje biračko telo, već mora da privuče i ljude koji ga u prvom krugu nisu podržali”, navodi Jovanović.
“Logično što niko još ne izlazi s imenima”
Kada je reč o kandidatima, on kaže da se može pretpostaviti da i vlast i glavni akteri na drugoj strani već imaju nekoliko imena o kojima razmišljaju, ali je logično da se sa tim još ne izlazi javno.
“Kod vlasti će dosta zavisiti od toga ko može da mobiliše njihovo postojeće biračko telo, ali i da deluje dovoljno samostalno na izborima na kojima Aleksandar Vučić prvi put posle mnogo godina neće biti predsednički kandidat. Tu će rezultat parlamentarnih izbora biti jako važan. Ako SNS iz njih izađe kao pobednik, njihov kandidat bi u predsedničku kampanju ušao sa momentumom pobedničke strane. Istovremeno, na drugoj strani može da se pojavi razočaranje i demotivacija, što smo već viđali u ranijim izbornim ciklusima, naročito kada su očekivanja pre izbora bila pogrešno postavljena i komunicirana. Ako, sa druge strane, opozicioni blokovi naprave bolji rezultat, onda se potpuno menja atmosfera pred predsedničke izbore”, priča Jovanović i dodaje:
“Kod opozicije je situacija komplikovanija. Opozicija okupljena oko studenata već je najavila svog kandidata, ali će naravno mnogo toga zavisiti od toga ko će to konkretno biti. Mislim da su predsednički izbori upravo ona vrsta izbora gde je dogovor vrlo različitih opozicionih i antirežimskih grupacija oko jednog imena mnogo realniji nego dogovor oko jedne parlamentarne liste. Deo parlamentarne opozicje, i oni koji učestvuju na izborima i oni koji su se povukli, po mom mišljenju nema dovoljno političke snage da samostalno nametne kandidata koji bi mogao da objedini ceo taj prostor. Zato će postojati veliki pritisak da podrže kandidata studentske liste, čak i ako to ne bude ime koje bi oni sami izabrali. A ključ je upravo u tome ko će to biti. Taj kandidat mora da ima dosta širok politički zahvat, da bude prihvatljiv i proevropskim i nacionalno orijentisanim biračima, partijskim i nepartijskim glasačima ali i ljudima koji sebe uopšte ne vide kao deo opozicije.”
NIN / Milan Ilić
Jovanović zaključuje da će zato parlamentarni izbori biti “neka vrsta političkog popisa snaga”.
“Međutim, ovo će biti predsednički izbori na kojima nećemo imati tako jake i već izgrađene kandidate kao što je ranije bio Aleksandar Vučić ili još ranije Nikolić i Tadić, već neka nova imena, pa će jedan od glavnih izazova biti i kako motivisati ljude da izađu na izbore i glasaju”, zaključuje on.
