Predstavnici SPP-a, SVM-a i SDA Sandžaka najavili su na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije podršku Aleksandru Čupiću, kandidatu Studentske liste za predsednika parlamenta.
Usame Zukorlić obrazložio je sopstvenu odluku jer poštuje volju većine građana Srbiju, uz ogradu da to ne znači bezuslovnu podršku budućim odlukama. Balint Pastor je istakao da iza Čupića stoji parlamentarna većina, dok je Ahmedin Škrijelj naglasio potrebu da se Skupštini vrate autoritet i kontrolna uloga.
Program Studentske liste u oblasti manjinskih pitanja usmeren je na razliku između formalno priznatih prava i njihove svakodnevne primene. Njegova osnovna poruka jeste da mogućnost školovanja, informisanja ili obraćanja institucijama na maternjem jeziku mora da bude praćena nastavnicima, udžbenicima, dostupnim uslugama i stabilnim finansiranjem.
TANJUG / FOTO TANJUG/ OLIVER BUNIĆ
Predložene mere obuhvataju promene u radu lokalnih uprava, obrazovanju, kulturi, medijima i pravosuđu. Poseban prostor posvećen je položaju Roma, kroz povezivanje obrazovanja i zapošljavanja sa rešavanjem stambenih i imovinskih pitanja.
Najrazrađeniji su predlozi koji navode konkretne obaveze institucija, poput dostupnosti obrazaca na manjinskim jezicima i obezbeđivanja udžbenika pre početka školske godine. Manje su precizni delovi koji se odnose na finansiranje novih ustanova, medijske kvote i način sprovođenja departizacije nacionalnih saveta.
Zukorlić: Bez blanko podrške; Pastor: Presudna je većina; Škrijelj: Vratiti autoritet parlamentu
Zukorlić: Bez blanko podrške; Pastor: Presudna je većina; Škrijelj: Vratiti autoritet parlamentu
Predsednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić rekao je da će ta stranka podržati Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine jer je to, kako je naveo, volja većine građana Srbije. Naglasio je, međutim, da podrška njegovom izboru ne znači podršku svakoj budućoj odluci vladajuće većine.
“Nećete imati naš blanko potpis, već ćemo se, shodno interesima bošnjačkog naroda i drugih bratskih zajednica, odlučivati o svakoj tački koja bude na dnevnom redu”, poručio je Zukorlić.
Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor ocenio je da oba kandidata, Stojan Radenović i Aleksandar Čupić, ispunjavaju ljudske, moralne i, kako je rekao, najverovatnije i stručne uslove za tu funkciju, ali da je presudan politički kriterijum.
NIN / Zoran Ilić
“Politički kriterijum u ovom trenutku ispunjava isključivo Aleksandar Čupić, zbog toga što iza njega stoji vladajuća većina”, rekao je Pastor. Dodao je da je SVM tokom prethodne dve decenije podržavao kandidata koji ima dovoljnu većinu, bez obzira na to da li je stranka bila u vlasti ili opoziciji.
Poslanik SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka Ahmedin Škrijelj najavio je podršku Čupiću i istakao da parlamentu treba vratiti autoritet, a poslanicima značaj u donošenju zakona i kontroli izvršne vlasti.
“Njena odgovornost je da kroz dijalog i sučeljavanje argumenata doprinese donošenju zakonskih rešenja isključivo u interesu svih građana Srbije”, rekao je Škrijelj novinarima u Domu Narodne skupštine.
Izrazio je i očekivanje da će biti podržana inicijativa da tri poslanika izabrana sa jedne ili više manjinskih izbornih lista mogu da formiraju poslanički klub.
U odeljku “Manjinska pitanja” programa “Studentska lista – Studenti pobeđuju” polazi se od ocene da manjinska prava u Srbiji danas “stoje na papiru”. Autori tvrde da je dvojezičnost često formalna, da škole nemaju dovoljno nastavnika i blagovremeno dostupnih udžbenika, dok kultura zavisi od entuzijazma pojedinaca i kratkoročnih konkursa. Predložena rešenja zato se najvećim delom oslanjaju na uvođenje zakonskih obaveza i određivanje odgovornosti za njihovo ispunjavanje.
Dvojezičnost u svakodnevnom radu institucija
Minimalni standard dvojezičnosti, koji Studentska lista predlaže, obuhvatio bi obrasce, pečate, elektronske servise, zapisnike i evidencije na manjinskom jeziku u svakoj opštini u kojoj je taj jezik u službenoj upotrebi.
Takvo rešenje usmereno je na praktično ostvarivanje prava: građaninu bi dokumentacija i usluge morali da budu dostupni na jeziku koji je već službeno priznat u njegovoj opštini. Nabrajanje konkretnih obaveza moglo bi da olakša i proveru njihovog ispunjavanja.
Za sprovođenje bi, međutim, bili potrebni zaposleni koji poznaju manjinske jezike, prevedena dokumentacija i prilagođene elektronske usluge. U dostavljenom programu nisu određeni rokovi za taj posao, troškovi niti posledice za institucije koje ne ispune obaveze.
Najavljuje se i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u organima Republike. Obim te promene zavisio bi od zakonske razrade, odnosno od toga u kojim organima i postupcima bi građani mogli da koriste romski jezik i kako bi im ta mogućnost bila obezbeđena.
Udžbenici pre početka nastave
U obrazovanju se predlaže zakonska garancija da kompletan set udžbenika na jeziku manjine bude obezbeđen pre početka svake školske godine. Godišnji kadrovsko-udžbenički plan potpisivali bi nadležna ministarstva i nacionalni saveti, uz imenovanu odgovornost.
Važan element ovog predloga jeste povezivanje nastavnog kadra i udžbenika u jedinstven plan. Dostupnost knjiga sama po sebi nije dovoljna ako nema nastavnika, kao što ni obezbeđen kadar ne rešava problem nastave bez odgovarajućih udžbenika.
Imenovanje odgovornih trebalo bi da omogući jasnije utvrđivanje nadležnosti. Ipak, program ne objašnjava šta bi se dogodilo ukoliko udžbenici ne budu spremni na vreme i kako bi se obezbedilo da učenici ne snose posledice propusta institucija.
Predviđeni su i ekonomski uslovi za školovanje romskih učenika i studenata iz ugroženih sredina. Deo o segregaciji zahteva precizniju formulaciju: uključivanje u zajedničko obrazovanje navodi se kao cilj, ali je rečenica o izdvajanju dece iz segregisanih škola i odeljenja nejasno napisana.
Trajne ustanove kulture i pitanje finansiranja
Studentska lista predlaže osnivanje zavoda za kulturu za, kako navodi, svaku od 18 nacionalnih manjina, po uzoru na pet vojvođanskih zavoda. Najavljeno je i finansiranje pozorišta, muzeja i galerija.
Ovakav pristup stavlja naglasak na institucionalnu podršku očuvanju jezika, kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva. Stalne ustanove mogle bi da omoguće dugoročnije planiranje, zapošljavanje stručnjaka i kontinuitet programa.
Njihova održivost ipak bi zavisila od budžeta, nadležnosti i načina upravljanja. U dostavljenom odeljku nisu navedeni troškovi osnivanja i rada, kriterijumi finansiranja niti spisak manjina na koje se navedeni broj odnosi.
U oblasti informisanja predlažu se kvote manjinskog sadržaja kao uslov za nove dozvole. Takva mera mogla bi da poveća zastupljenost manjinskih tema i jezika, ali njen učinak zavisi od obima, kvaliteta i dostupnosti tog sadržaja. Pošto se dokument poziva na zaseban deo programa o medijima, ovde nisu razrađeni način obračuna kvota i kontrola njihovog ispunjavanja. Nije objašnjeno ni kako bi se rešilo pitanje stabilnog finansiranja manjinskih medija.
Položaj Roma kroz obrazovanje, posao i stanovanje
Predlozi koji se odnose na Rome obuhvataju više međusobno povezanih problema. Pored podrške školovanju, predviđeni su veći podsticaji privatnim poslodavcima za zapošljavanje Roma i poseban zakonodavni okvir za naselja izgrađena na javnom zemljištu.
Taj okvir trebalo bi da uredi legalizaciju, imovinsko-pravne odnose i unapređenje komunalne infrastrukture. Povezivanje ovih pitanja važno je zato što uređivanje statusa objekata bez pristupa osnovnoj infrastrukturi ne bi u potpunosti rešilo problem uslova stanovanja.
Program, međutim, ne precizira koja bi naselja bila obuhvaćena, pod kojim uslovima bi se rešavali odnosi na zemljištu i ko bi finansirao radove. Slično važi i za podsticaje poslodavcima, čiji iznosi, trajanje i uslovi nisu navedeni.
Za radna mesta na kojima je manjinski jezik uslov rada, poput poslova na šalterima, u školama i sudovima, predlažu se obavezni planovi zapošljavanja. Time se poznavanje jezika povezuje sa potrebama javnih službi i mogućnošću građana da svoja prava ostvare u neposrednom kontaktu sa institucijama.
Departizacija nacionalnih saveta
Jedan od politički najosetljivijih predloga jeste promena odnosa stručnih i partijskih predstavnika u radnim telima nacionalnih saveta. Studentska lista predviđa da stručnjaci imaju većinu, uz zakonske promene usmerene protiv izbornih zloupotreba.
Za ostvarivanje tog cilja presudni bi bili kriterijumi stručnosti i postupak izbora. Samo određivanje većine za stručnjake ne daje odgovor na pitanje kako bi se sprečio partijski uticaj na njihovo imenovanje. Pominjanje javnih izbora i teritorijalnog rasporeda takođe zahteva dodatno objašnjenje predloženog modela.
U pravosuđu se najavljuju prevodioci za manjinske jezike, dok se u oblasti zaštite od diskriminacije predlažu strože kažnjavanje uništavanja dvojezičnih natpisa i posebni mehanizmi protiv antiromizma. Njihov domet zavisio bi od preciznih procedura, dostupnosti zaštite i postupanja nadležnih organa.
Program manjinsku politiku tako postavlja kao pitanje funkcionisanja institucija i raspodele javnog novca. Njegova najkonkretnija obećanja mogu se proveravati kroz dostupnost usluga, udžbenika i zaposlenih. Za procenu ostalih biće potrebni zakonski predlozi, rokovi i finansijski planovi koji u dostavljenom tekstu još nisu razrađeni.
