Kultura

Od trgovačkog momka do zaštitnika srpske kulture: Životni put Ilije Kolarca

Od trgovačkog momka do zaštitnika srpske kulture: Životni put Ilije Kolarca

Na današnji dan, 6. oktobra 1878. godine, u Beogradu je umro Ilija Milosavljević Kolarac, trgovac iz Kolara kod Smedereva koji je bogatstvo zaveštao srpskom narodu.

Njegova poslednja volja pretvorila je imovinu stečenu decenijama rada u podršku knjigama, obrazovanju i ustanovi koja i danas nosi njegovo ime.

Testamentom iz 1877. namenio je zaostavštinu vrednu oko milion tadašnjih dinara fondu za osnivanje srpskog univerziteta. Bez potomstva, naslednike je pronašao među budućim učenicima i čitaocima, uz posebna sredstva za Književni fond i siromašne đake u rodnom selu.

U tekstu može jasnije: „Rođen oko 1800. u porodici Milosava, majstora za izradu odeće, i domaćice Jovanke, kao dete je ranjen u Prvom srpskom ustanku, nakon čega je porodica prebegla preko Dunava. Školovao se u Kolarima, trgovinu učio u Vršcu, a 1817. stigao u Beograd sa svega 30 para.

Radio je kod trgovca Milutina Radovanovića, čijom se ćerkom Sinđelijom oženio 1827. Naredne godine otišao je u Pančevo, gde ga je trgovina žitom, svinjama i namirnicama svrstala među najveće evropske trgovce hranom. Posle suprugine smrti 1856. vratio se u Beograd, proširio poslove i savetovao kneza Mihaila Obrenovića o finansijama.

Član Matice srpske postao je 1854, a pomagao je u izdavanje knjiga i osnivanje Srpske pravne akademije u Novom Sadu. Fond za književnike pokrenuo je 1861, a njegov kapital je 1875. dostigao 10.000 dukata. Nepravedna osuda zbog navodnog učešća u Topolskoj buni krajem 1877. odvela ga je u zatvor. Pomilovanje kneza Milana nije vratilo narušeno zdravlje. Testament je sudski potvrđen 1881, uprkos osporavanju dve bratanice.

Kolarčev narodni univerzitet otvoren je 19. oktobra 1932. u zdanju arhitekte Petra Bajalovića. Njegov rad čuva Kolarčevu zamisao da stečeno bogatstvo služi obrazovanju i kulturi naroda.

FOTO: Izađi glasaj, zaokruži 1
Language