Most na Drini u Višegradu podigao je čovek koji je kao dečak odveden iz svog zavičaja, promenio veru i stigao gotovo do samog vrha Osmanskog carstva. Mehmed-paša Sokolović nije se vratio da živi kraj Drine, ali je u kamenu ostavio građevinu koja već skoro četiri i po veka spaja njene obale.
Rođen je početkom 16. veka u pravoslavnoj srpskoj porodici u selu Sokolovići kod Rudog. Prema istorijskim izvorima, najverovatnije se zvao Bajica. Odveden je kroz sistem devširme, u srpskom narodu zapamćen kao danak u krvi, u okviru kojeg su hrišćanski dečaci prevođeni u islam i školovani za službu Osmanskom carstvu. Dobio je ime Mehmed i postepeno napredovao do položaja velikog vezira, na kojem je od 1565. do 1579. godine služio trojicu sultana.
Iako je postao jedan od najmoćnijih ljudi carstva, Mehmed-paša nije sasvim prekinuo veze sa srpskim poreklom. Njegov bliski srodnik Makarije Sokolović postao je 1557. godine prvi patrijarh obnovljene Pećke patrijaršije. Istoričari se ne slažu da li mu je Makarije bio brat, sinovac ili rođak, ali se Mehmed-pašin uticaj na obnovu Srpske crkve smatra presudnim.
Po njegovoj naredbi, između 1571. i 1577. godine na Drini je podignut monumentalni most, delo čuvenog osmanskog arhitekte Mimara Sinana. Građevina duga 179,5 metara ima 11 kamenih lukova raspona od 11 do 15 metara. Most je preživeo ratove, razaranja i vekove, a Unesko ga je 2007. godine uvrstio na Listu svetske kulturne baštine kao vrhunsko delo monumentalne arhitekture i graditeljstva svoga vremena.
Više od tri i po veka posle njegove izgradnje, Ivo Andrić je most pretvorio u glavnog junaka romana „Na Drini ćuprija”, objavljenog 1945. godine. Andrić je 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost za celokupno delo, a upravo je priča o višegradskoj ćupriji ostala njegov najpoznatiji književni spomenik.
Mehmed-paša Sokolović nije se vratio da trajno živi među brdima iz kojih je odveden. Umesto njega, ostao je most, podignut iznad reke koja razdvaja obale, ali i čuva uspomenu na neobičan životni put srpskog dečaka koji je postao veliki vezir Osmanskog carstva.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
