Glavna vest Kolumna

Spasoje Tomić: Smiju li te iz Ulcinja maći Hašime Taći

Spasoje Tomić: Smiju li te iz Ulcinja maći Hašime Taći

Kad god se u našoj nasušnoj političkoj stvarnosti pokrene pitanje koje na vidjelo izvodi izdaje prethodnog DPS režima, u institucionalnim kuloarima Crne Gore zavlada grobna tišina. Poslednji primjer sa inicijativom na društvenim mrežama da se Hašimu Tačiju, osuđenom za ratne zločine oduzme titula počasnog građanina Ulcinja, predstavlja vrhunski test licemjerja naše aktuelne političke scene.

Slobodno se može reći, sasvim politički akademski i empirijski predvidljivo, vlast u Crnoj Gori neće smjeti ni malom prstom da mrdne povodom ovog pitanja.

Administrativna i političklj hrabrost ovdje ima veoma male kapacitete. Ona se koristi za dnevnu političku trgovinu i sitno šibicarenje, ali kada se dođe do adresa koje se ne smiju naljutiti, naše se institucije pretvaraju u mirne posmatrače.
U čitavoj ovoj priči posebno je fascinantna uloga takozvanog NVO sektora i dežurnih analitičara na finansijskoj sisi evropskih fondova.

Projektni grantopreži, koji inače znaju da dignu uzbunu zbog svakog zalutalog grafita ili zareza u udžbenicima, sada su u dubokoj, gotovo u stilu skojevaca konspirativnoj tišini. Moralni kompas ovih desetominutnih intelektualaca funkcioniše po strogo selektivnim principima, ako teza ne remeti njihovu uhodanu ideološku antisrpsku matricu, problem jednostavno ne postoji.

Sa druge strane, opozicione strukture, predvođene DPS-om i pobornicima evropskog novogovora, drže monopol na lažnu brigu za evropski put i državni ugled. Njihova halabuka rezervisana je isključivo za situacije kada treba fabrikovati afere, crtati mete na čelu Srbima, kriminalizovati srpski jezik ili napadati SPC. Kada treba braniti osnovne civilizacijske standarde od onih koje su sami uzdizali na pijedestal, nastaje kolektivna amnezija.

Zaključno, građanima ostaje samo da posmatraju ovaj politički teatar apsurda u kojem su pravde i principi davno dovedeni do potpune neprepoznatljivosti.

Piše: Spasoje Tomić, magistrand istorije

Language