Redakcija portala „Vesti Online“ posetila je 23. septembra izložbu „Srpske svadbe pre 125 godina“, kojom Etnografski muzej obeležava 125 godina postojanja. Putovanje kroz postavku autorke Tijane Čolak-Antić Popović počinje pričom o jednoj porodici, čiji članovi postaju domaćini i saputnici u otkrivanju starih običaja. Njihove zgode, duhovito i slikovito opisane uz audio-vodič, oživljavaju vreme u kojem venčanje nije bilo samo svečanost, već čin ispunjen simbolima, verovanjima i pravilima koja su određivala život čitave zajednice.
Pred nama su se smenjivale narodne nošnje, fotografije, muzejski predmeti i zapisi koji svedoče da venčanje nije predstavljalo samo zajednicu dvoje ljudi. Ono je spajalo porodice, menjalo položaj mladenaca i označavalo njihov prelazak u novo životno poglavlje.
Posebnu pažnju privukla nam je jabuka, jedan od najvažnijih simbola srpske svadbe. Predstavljala je zdravlje, plodnost, sreću i ljubav, a tokom prosidbe donosila se uz prsten i novac. Devojka je njenim prihvatanjem pristajala na brak. Pred ulazak svatova u mladinu kuću jabuka je postavljana na najvišu granu, odakle je morala da bude oborena puškom.
Deo postavke posvećen mirazu otkrio nam je koliko je priprema devojke za udaju bila važna. Tkanine, ćilimi, košulje, nakit i novac godinama su prikupljani, a na selu su javno pokazivani i prevoženi kroz naselje. Vrednost miraza govorila je o umeću devojke, uloženom radu i položaju porodice iz koje dolazi.
Najviše nas je zaintrigiralo značenje kućnog praga, koji je predstavljao granicu između roditeljskog doma i novog života neveste. Ona nije smela da ga nagazi, pa su je preko njega prenosili mladoženja, dever ili svekar.
Poslednji deo priče vodio nas je do rođenja deteta, kojim je svadbeni obred dobijao puni smisao. Tokom prvih 40 dana majka i novorođenče nisu napuštali kuću, a crveni konac, beli luk, gvozdeni predmeti i amajlije korišćeni su kao zaštita.
Obilazak smo završili među svedočanstvima koja čuvaju tragove života prethodnih generacija. U zbirkama Etnografskog muzeja danas se čuva više od 120.000 muzealija, među kojima je preko 52.000 etnografskih predmeta. Izložba nam je pokazala da na nekadašnjim svadbama nijedan dar niti običaj nisu bili slučajni – svaki je nosio poruku o porodici, zajedništvu i nasleđu prenošenom sa kolena na koleno.
