Svetozar Marković, srpski politički mislilac, publicista i književni kritičar, rođen je na današnji dan, 21. septembra 1846. godine u Zaječaru. Uprkos tome što je živeo svega 28 godina, ostavio je dubok trag u političkoj misli i kulturi, a njegovi tekstovi postavili su temelje realizma u srpskoj književnosti.
Zbog službe njegovog oca Radoja, porodica se često selila, pa je detinjstvo proveo u Rekovcu, Jagodini i Kragujevcu. Rano je ostao bez roditelja, a brigu o njemu i braći preuzela je maćeha. Školovao se u Kragujevcu i Beogradu, gde je na Velikoj školi studirao tehničke nauke. Kao državni stipendista obrazovanje je nastavio u Petrogradu, a potom u Cirihu, gde se upoznao sa evropskim filozofskim, političkim i društvenim učenjima.
Po povratku u zemlju nije pristao da ćuti pred nepravdom. Prvog juna 1871. godine u Beogradu je pokrenuo „Radenik“, list koji je zastupao prava radnika i seljaka. Njegova beskompromisna kritika vlasti dovela je do zabrane lista i proterivanja, nakon čega je godinu dana proveo u Novom Sadu, tada izvan granica Kneževine Srbije. U Kragujevcu je 1873. pokrenuo „Javnost“, a naredne godine „Glas javnosti“, preko kojih je pisao o korupciji, zloupotrebama režima i zaostalim društvenim praksama. Zbog „štamparske krivice“ osuđen je na devet meseci zatvora u Požarevcu. Novembra 1874. izašao je teško bolestan od tuberkuloze, stečene u vlažnim zatvorskim ćelijama, ali je početkom 1875. sa istomišljenicima pokrenuo i poslednji list – „Oslobođenje“.
Pokušao je da se leči u Beču, a zatim je otišao u Trst, gde je 10. marta 1875. godine preminuo u samoći. Delima „Realni pravac u nauci i životu“, „Pevanje i mišljenje“ i „Realnost“ snažno je usmerio razvoj srpske književnosti, a u knjizi „Srbija na Istoku“ iz 1872. pružio je prodornu analizu političkih, ekonomskih i društvenih prilika. Verovao je u napredak zasnovan na prosveti, demokratiji i federalizmu, nasuprot dinastijskim ratovima i osvajanjima. Njegov život bio je kratak, ali njegove ideje nisu uspeli da utišaju ni zabrane, ni progonstvo, ni zatvorski zidovi.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
