Glavna vest Region

Knežević oštro poručio Zagrebu: Crna Gora ne sme da plaća ulazak u EU odricanjem od identiteta

Knežević oštro poručio Zagrebu: Crna Gora ne sme da plaća ulazak u EU odricanjem od identiteta

Predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević optužio je Hrvatsku da evropski put Crne Gore koristi za nametanje političkih i istorijskih uslova, upozoravajući da Podgorica ne sme da pristane na, kako je ocenio, poništavanje sopstvenog nacionalnog dostojanstva. Govoreći o odnosima dve susedne države, Knežević je ironično poručio da bi, ukoliko se nastavi sadašnja politika uslovljavanja, hrvatski mogao postati službeni jezik Crne Gore. Posebnu pažnju izazvao je njegov poziv na uklanjanje spomen-ploče u Morinju, koja je već duže vreme predmet političkog spora.

„Želim da znate da sutra, ako uđemo u EU, ukoliko nam Andrej Plenković dozvoli da zatvorimo ova poglavlja, naš službeni jezik biće hrvatski“, rekao je Knežević, prema izveštaju podgoričke televizije Adria. U nastavku je, koristeći satirične izraze za pojedine svakodnevne pojmove, kritikovao ono što smatra preteranim uticajem Zagreba na unutrašnja pitanja Crne Gore. Njegova izjava odnosila se na političko uslovljavanje, a ne na stvarno usvojen predlog da hrvatski jezik dobije službeni status.

Lider DNP-a posebno se osvrnuo na spor oko spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, postavljene u znak sećanja na hrvatske zarobljenike tokom ratova devedesetih godina. Knežević osporava formulacije na ploči i tvrdi da se njima nameće kolektivna krivica srpskom i crnogorskom narodu. On je pozvao građane koji dele njegov stav da se okupe radi uklanjanja ploče, ocenjujući da samo potpisivanje peticija nije dovoljno. Reč je o pozivu koji otvara pitanje zakonitosti takvog postupanja i nadležnosti državnih institucija.

Prema Kneževićevim rečima, Crna Gora je već učinila značajne ustupke Hrvatskoj, uključujući pitanje obeštećenja bivših zatočenika Morinja. On je posebno pomenuo iznos od 17 miliona evra, dovodeći u pitanje odnos države prema ratnoj prošlosti i tražeći da se istovremeno otvori pitanje zločina nad srpskim i crnogorskim zarobljenicima u splitskom logoru Lora. Njegove ocene o odgovornosti za ratne događaje predstavljaju političko tumačenje, dok su zlostavljanja zatočenika i pojedinačne odgovornosti predmet sudskih postupaka i istorijskih istraživanja.

Najnovije izjave dolaze u trenutku kada bilateralna pitanja između Podgorice i Zagreba ponovo opterećuju pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom. Hrvatska, kao članica EU, učestvuje u donošenju odluka o zatvaranju pregovaračkih poglavlja, dok crnogorske vlasti nastoje da ubrzaju evropske integracije. Kneževićevo istupanje pokazuje da pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti, jeziku i nacionalnom identitetu ostaje jedna od najosetljivijih tema crnogorske politike.

Language