Nova pravila o turističkim vodičima na Kosovu i Metohiji ne predstavljaju samo administrativno pitanje, već otvaraju mnogo ozbiljniju dilemu – ko će odlučivati o pristupu srpskim pravoslavnim svetinjama i načinu na koji se njihova istorija predstavlja svetu, upozorio je Institut „Srpski most“ iz Malmea.
U autorskom tekstu Aleksandra Spasića ističe se da Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nisu muzeji niti obični turistički lokaliteti, već žive svetinje Srpske pravoslavne crkve. Zbog toga se, kako navodi, poklonička putovanja ne mogu izjednačavati sa komercijalnim turističkim turama, niti sveštenici koji predvode vernike mogu biti tretirani kao nelicencirani turistički vodiči.
Na problem je još 28. jula ukazala Eparhija raško-prizrenska, nakon što su pojedine pokloničke grupe dobile obaveštenja u vezi sa primenom novih propisa. Posebnu zabrinutost izazvala su obrazloženja da rad nelicenciranih vodiča može uticati na predstavljanje istorije, kulturnog nasleđa i vrednosti turističkih lokaliteta. U Institutu ocenjuju da se time pitanje licenci pretvara u pitanje kontrole istorijskog narativa.
„Ko će sutra posetiocu Visokih Dečana objasniti gde je došao i ko će imati poslednju reč unutar manastirske kapije“, pitaju iz „Srpskog mosta“, podsećajući da je Dečane podigao srpski kralj Stefan Dečanski, Gračanicu kralj Milutin, dok je Pećka patrijaršija vekovima bila duhovno središte Srpske crkve. O tom nasleđu, kako naglašavaju, svedoče povelje, ktitorski natpisi, freske, arhivi i neprekinuti crkveni život.
Institut podseća da pravni osnov za zaštitu autonomije SPC postoji i u dokumentima na koje se pozivaju institucije u Prištini. Aneks V Ahtisarijevog predloga predviđa široku samostalnost Crkve u upravljanju imovinom i pristupu njenim prostorima, kao i konsultacije sa SPC prilikom predstavljanja srpskog pravoslavnog nasleđa u turističke, obrazovne i druge javne svrhe. Istovremeno, propisi o slobodi veroispovesti priznaju verskim zajednicama pravo da u okviru sopstvene samouprave uređuju pristup svojim objektima.
„Srpski most“ zato predlaže da SPC donese poseban protokol kojim bi se jasno razlikovale pokloničke, turističke, medijske, naučne i školske posete. Tim dokumentom trebalo bi precizirati ko može da vodi organizovane grupe unutar crkvene imovine, kada je neophodna saglasnost Eparhije ili manastirskog bratstva i pod kojim uslovima su dozvoljeni fotografisanje i snimanje.
Od države Srbije očekuje se da, u saradnji sa SPC i stručnom javnošću, pripremi pravni memorandum i dostavi ga UNMIK-u, KFOR-u, EULEX-u, OEBS-u, UNESCO-u, Savetu Evrope, Evropskoj uniji i državama Kvinte. Svaki slučaj zaustavljanja, kažnjavanja ili uslovljavanja pokloničkih grupa morao bi, prema oceni Instituta, da bude precizno dokumentovan kako bi se utvrdilo da li je reč o pojedinačnim incidentima ili širem obrascu.
Svetinje treba da ostanu otvorene za sve koji dolaze sa poštovanjem, zaključuje Institut „Srpski most“ iz Malmea, ali otvorenost ne može značiti odricanje SPC od prava da uređuje život u svojim manastirima i čuva istinu o njihovom poreklu. Kontrola nad nasleđem, upozoravaju, ne počinje uvek oduzimanjem zemlje i kamena – ponekad počinje promenom vodiča, table ili jedne rečenice u turističkoj brošuri.
Možete pročitati čitav autorski tekst OVDE
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
