Glavna vest Politika

Dok Merc čestita Studentskoj listi, u Nemačkoj se razmatra zabrana AfD-a

Dok Merc čestita Studentskoj listi, u Nemačkoj se razmatra zabrana AfD-a

Nemačka ministarka pravde Štefani Hubig zatražila je da se ozbiljno i sistematski proveri postoje li uslovi za pokretanje postupka zabrane Alternative za Nemačku (AfD). Istovremeno, u Srbiji je vrhovnom javnom tužiocu upućena inicijativa da zatraži zabranu Srpske napredne stranke, što otvara pitanje granice između zaštite ustavnog poretka i pokušaja da se politički protivnik ukloni iz javnog života.

Hubig, članica Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), smatra da bi radna grupa predstavnika savezne i pokrajinskih vlasti trebalo da razmotri mogućnost postupka protiv AfD-a. Ministarka je navela da bi u proveri mogle da budu korisne i nedavno objavljene interne elektronske poruke povezane sa tom strankom. Zabrana, međutim, nije izrečena, niti je samom njenom izjavom pokrenut sudski postupak.

Rasprava se vodi u trenutku kada AfD beleži snažnu podršku birača. U istraživanju agencije INSA objavljenom 7. novembra toj stranci pripisano je 29 odsto podrške, dok su kancelarova CDU i njena sestrinska CSU zajedno imale 19 procenata. Reč je o istraživanju javnog mnjenja, a ne o izbornom rezultatu.

Za nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je 26. oktobra čestitao Studentskoj listi pobedu na parlamentarnim izborima u Srbiji, pitanje političkog pluralizma nije samo tema izjava o evropskim vrednostima. U njegovoj vladajućoj koaliciji ministarka iz SPD-a sada traži proveru mogućnosti zabrane stranke koja u anketama prednjači. Merc je, doduše, ranije izrazio sumnju u takav postupak i ocenio da zabrana ne bi rešila probleme na koje ukazuju birači AfD-a.

U Srbiji je inicijativu za pokretanje postupka zabrane SNS-a podneo predsednik pokreta Uspravna Srbija Dragan Dobrašinović. On je od vrhovnog javnog tužioca zatražio da se obrati Ustavnom sudu, iznoseći tvrdnje o odgovornosti SNS-a za šatorsko naselje u Pionirskom parku i ograničavanje slobode kretanja. To su navodi podnosioca inicijative, a ne sudski utvrđene činjenice. Nema potvrde da je inicijativu podnela Studentska lista ili da je nadležni organ već pokrenuo postupak pred sudom.

Paralela između Berlina i Beograda zato nije u tome da su dva postupka pravno ista, već u političkom pitanju koje oba slučaja otvaraju: da li se sa snažnim protivnikom treba nadmetati pred biračima ili tražiti njegovo uklanjanje sa političke scene? U Srbiji je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ osvojila više od 1,7 miliona glasova i 103 poslanička mandata. Za buduću parlamentarnu većinu, kojoj je Merc uputio čestitke, odnos prema pravima opozicije biće važan pokazatelj koliko su obećanja o demokratskim slobodama čvrsta i kada je reč o protivnicima.

I u Nemačkoj i u Srbiji zabrana političke stranke pitanje je za ustavni sud, uz zakonom propisane uslove. Utvrđivanje eventualnih povreda zakona pripada nadležnim institucijama, dok politička neslaganja sama po sebi ne mogu biti zamena za dokaze.

Language