ekonomija

U budžetu nema dovoljno sredstava

U budžetu nema dovoljno sredstava

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić saopštio je danas da u budžetu trenutno nema dovoljno raspoloživih sredstava za isplatu druge rate direktnih podsticaja za biljnu proizvodnju, navodeći da iznos do 17.000 dinara po hektaru nije bio obećan kao zagarantovana isplata svim proizvođačima.

“Nakon što sam u sinoćnjem Dnevniku 2 RTS video svoju fotografiju preko koje je postavljen natpis “LICE BEZ OBRAZA”, a zatim čuo delove saopštenja Studentskog pokreta, osetio sam obavezu da se javnosti i poljoprivrednicima obratim lično, imenom i prezimenom”, rekao je Dragan Glamočić, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Glamočić je naveo “da je javni servis preneo ozbiljne političke ocene”, ali da gledaoce nije podsetio na njegovo gostovanje prethodnog dana i činjenice koje je tada pokušao da iznese.

“Zato ću ih ponoviti. Za svaku svoju odluku i izgovorenu reč preuzimam punu ličnu, profesionalnu i zakonsku odgovornost. Kao redovni profesor univerziteta i ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu, ne bežim od odgovornosti. Ali odgovornost ne znači obećavati isplatu za koju sredstva nisu obezbeđena, niti raspisivati javni poziv bez finansijskog pokrića i pravnog osnova”, istakao je Glamočić.

TANJUG / FOTO TANJUG/MPŠV

TANJUG / FOTO TANJUG/MPŠV

Glamočić je dodao da bi raspisivanje javnog poziva bez obezbeđenih sredstava i pravnog osnova bilo protivzakonito i moglo da povuče krivičnu odgovornost.

“Novac nije nestao niti je nenamenski potrošen. Sva sredstva koja su do sada isplaćena poljoprivrednicima utrošena su u skladu sa zakonom i namenom za koju su odobrena”, istakao je.

On je naveo da je poljoprivrednicima ove godine iz agrarnog budžeta isplaćeno više od 100 milijardi dinara, kao i da je dodatnih 11 milijardi dinara iz budžeta Ministarstva finansija obezbeđeno za refakciju akcize na gorivo.

Prema njegovim rečima, u budžetu je ostalo više od šest milijardi dinara za direktne podsticaje i približno toliko za mere ruralnog razvoja, ali će mogućnost isplate druge rate biti razmotrena tek nakon završetka pravdanja ranije isplaćenih sredstava, što je predviđeno do kraja godine.

Glamočić je naveo da je oko 60 odsto poljoprivrednika do sada opravdalo ranije isplaćenih 18.000 dinara računima za nabavljeni repromaterijal.

Istakao je da Ministarstvo priprema 14 javnih poziva za druge mere podrške, među kojima su podsticaji za tovna grla, podizanje voćnjaka i vinograda, organsku proizvodnju, nabavku poljoprivrednih mašina i opreme, osiguranje useva i životinja i razvoj proizvodnje rakije i vina.

Govoreći o dosadašnjoj podršci poljoprivredi, Glamočić je rekao da su od 2023. godine povećana davanja po hektaru, dok je maksimalna površina za ostvarivanje pojedinih prava povećana sa 20 na 100 hektara.

Naveo je i da je površina upisana u registar poljoprivrednih gazdinstava porasla sa oko 1,6 na 2,1 milion hektara, kao i da je povećana proizvodnja mleka i broj grla pojedinih kategorija stoke.

NIN / Biljana Vučković

NIN / Biljana Vučković

Glamočić je u saopštenju kritikovao udruženje “Inicijativa za opstanak poljoprivrednika”, navodeći “da su blokade koje je predvodilo uticale na odluku o povećanju maksimalne površine za subvencije, kao i da je udruženje imalo političke ciljeve”.

On je pozvao Studentsku listu da pokrene konkretne korake za formiranje institucija koje je najavila i da doprinese nesmetanom funkcionisanju postojećih institucija.

“O mom obrazu može da sudi svako”

Glamočić je na kraju istakao da očekuje da Studentska lista ispuni najavu o povećanju agrarnog budžeta, ocenjujući da bi veća izdvajanja omogućila i dodatnu podršku poljoprivrednicima.

“O mom obrazu može da sudi svako, na osnovu mog rada i odluka za koje odgovaram imenom i prezimenom. A oni koji o drugima iznose ovakve ocene neka za početak pokažu svoje lice”, dodao je.

Studentska lista objavila saopštenje

U saopštenju objavljenom na sajtu Studenti pobeđuju, koje je preneo RTS, navodi se, pored ostalog da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene, a svih pet javnih poziva Grada Beograda za dodelu subvencija je poništeno, iako su već objavljene preliminarne i konačne rang-liste.

U saopštenju Studentske liste se navodi i da tehnički mandat ne oslobađa Vladu i ministarstva institucionalne odgovornosti.

 

 

“Ranije donete odluke moraju se sprovoditi, a obaveze isplaćivati u skladu sa utvrđenim kalendarom. Sredstva za subvencije već su predviđena budžetom, a rokovi isplate utvrđeni su dok Vlada nije bila u tehničkom mandatu”, naveli su iz Studentske liste u saopštenju.

“Nedostatak novca može smanjiti prinos”

Podsetimo, problem sa isplatom subvencija poljoprivrednicima mogao se predvideti još početkom godine. Pored toga, kako ja upozorila profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Natalija Bogdanov, zbog nedostatka novca ratari su već smanjili ulaganja u setvu, što bi naredne godine moglo da dovede do manjih prinosa i rasta troškova proizvodnje hrane.

Bogdanov je za RTS izjavila da je problem bio vidljiv još u januaru, jer uredbom o raspodeli poljoprivrednih podsticaja nisu bila predviđena sredstva za regresiranje sertifikovanog semena.

“Još od januara smo mogli slutiti da će biti problem sa tim podsticajem kada dođe kraj godine”, rekla je Bogdanov.

Manje ulaganja u setvu, manji prinosi

Prema njenim rečima, poljoprivrednici su računali na obećane subvencije prilikom planiranja proizvodnje, a pojedini su uzimali i kredite.

Zbog izostanka isplata mnogi su bili prinuđeni da koriste nesertifikovano seme, manje mineralnih đubriva i da smanje obim obrade zemljišta.

Profesorka upozorava da je šteta već načinjena i da bi posledice mogle da se odraze na prinose, prihode gazdinstava i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju u 2027. godini.

Manji prinosi mogli bi da povećaju i cenu stočne hrane, čime bi se problemi iz ratarstva preneli na druge grane poljoprivrede.

Upozorenje na fiktivna gazdinstva

Bogdanov je ukazala i na problem evidencije poljoprivrednih gazdinstava. Prema njenim podacima, broj registrovanih gazdinstava povećan je sa oko 330.000 u 2023. na približno 450.000, iako popisi ukazuju na smanjenje broja gazdinstava i stočnog fonda.

Upozorila je na moguće zloupotrebe sistema subvencija, uključujući fiktivna gazdinstva i formalno deljenje većih površina radi ostvarivanja prava na podsticaje.

Ocenila je da je neophodno urediti registre, preispitati sistem direktnih plaćanja i obezbediti predvidivost subvencija.

“Poljoprivreda je sektor koji zaista ne trpi eksperimentisanje na živom sistemu”, poručila je Bogdanov za RTS.

Blic, Tanjug

Language