Izazovi sa kojima se suočava srpska poljoprivreda pa i stočarstvo, Srbiju su učinili zavisnom od uvoza mesa, što je istorijski paradoks ako se uzme u obzir da za oslobođenje od Turaka i formiranje kneževine u 19 veku, Srbija dobrim delom ima da zahvali upravo svinjama. Premda je svinjogojstvo u Srbiji u 21 veku, bar kad je o prihodima reč, predalo primat IT sektoru, Srbija uprkos svim velikim problemima u toj grani poljoprivrede i dalje drži dominaciju među državama CEFTA i Hrvatske.
Poljoprivreda, treba i to naglasiti, već sada, u razvijenim zemljama sveta, ima velike koristi od digitalizacije, a ti trendovi po svemu sudeći neće zaobići ni Srbiju. Digitalizacija stočarstva u Srbiji se u ovom trenutku najviše ogleda kroz državni sistem eAgrar dok napredne tehnologije poput senzora i robotike primenjuje manji broj utemeljenih i jakih agrobiznis kompanija, koja unutar svog korporacijskog portfolija objedinjuje visoke performanse i IT sektora i tradicionalne poljoprivrede.
Uvoz pada, ali nedovoljno
Od 2006. do proleća 2026. potrošeno je 1,72 milijarde evra na uvoz mesa, a više od dve trećine te sume, tačnije 1,18 milijardi evra, otišlo je na nabavku svinjetine. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić ističe da je broj kvalitetnih priplodnih svinja povećan za oko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu i da je u fondu oko 96.000 kvalitetnih priplodnih krmača, dok ih je 2020. bilo oko 61.000. Prema Glamočićevim rečima, raste broj kvalitetnih priplodnih krava kao i proizvodnja mleka po kravi. Iako zvanična statistika beleži blagi oporavak fonda tovljenika za 2,3 odsto u 2025. godini, domaće svinjarstvo se nalazi na istorijskom minimumu. Sa trenutnih 2,4 miliona jedinki, fond je za gotovo 14 odsto ispod desetogodišnjeg proseka. Kada je reč o govedima, ministar Glamočić ističe da je u 2025. godini u stočnom fondu bilo 246.000 kvalitetnih priplodnih grla što je za koo 10 odsto više nego prethodne godine. Povećan je i broj kvalitetnih priplodnih ovaca sa 384.000, koliko je bilo 2020. godine, na 645.000.
Afrička kuga desetkovala srpski izvoz
Inače, pored višegodišnjeg smanjenja broja svinja, proizvodnju u tom sektoru je dodatno pogodila afrička kuga, što je, kako za NIN ističu u PKS, uticalo na raspoloživost domaće sirovine i stabilnost proizvodnje. Kako tvrde u PKS-u, pored negativnog efekta afričke kuge, na konkurentnost domaćih proizvođača utiču i visoki troškovi proizvodnje. Cena stočne hrane jedan je od ključnih faktora, a upotreba ne-GMO ratarskih kultura u ishrani životinja, iako predstavlja prednost sa stanovišta kvaliteta proizvoda, čini domaću proizvodnju skupljom u odnosu na deo konkurencije.
Sve skuplja tovna junad
Kod proizvodnje junećeg mesa dodatni izazov predstavlja i cena tovne junadi, koja je dostigla oko četiri evra po kilogramu žive mere, što direktno utiče na cenu finalnog proizvoda. U PKS kažu da državne subvencije i drugi oblici podrške svakako utiču na konkurentnost, ali njihov efekat nije isti u svim sektorima. Kada je reč o svinjskom mesu, Srbija trenutno ne proizvodi dovoljno ni za sopstvene potrebe, pa je raspoloživost domaće sirovine veći izazov od same konkurencije iz uvoza. S druge strane, domaće juneće meso prepoznato je po dobrom kvalitetu ali je cenovno teško konkurisati velikim svetskim proizvođačima, poput Brazila. Živina najveći razvojni potencijal Potrebe EUza živinskim mesom su povećane, između ostalog i zbog posledica ptičjeg gripa, koji je u pojedinim zemljama doveo do uništavanja čitavih farmi i smanjenja proizvodnje. Ipak, Srbija u ovom trenutku ne može da izvozi svežu piletinu i jaja na EU tržište pre svega zbog neusklađenosti sa veterinarskim, sanitarnim i ekološkim propisima. Za domaću industriju je od posebnog značaja da EU prizna neophodne veterinarske sertifikate, što bi omogućilo nesmetan izvoz na to tržište.
Debalans smanjen, ali nedovoljno
Inače, u 2025. izvoz junećeg i svinjskog mesa i klaničnih proizvoda za jelo dostigao je vrednost od 44,36 miliona evra, što predstavlja značajan međugodišnji rast od 45 odsto. Sa druge strane, uvoz ove grupe proizvoda dostigao je vrednost od 214,77 miliona evra, zabeleživši pad od 16 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Ovi podaci pokazuju da je uvoz mesa skoro pet puta veći od izvoza, usled čega je zabeležen spoljnotrgovinski deficit od 170,41 milion evra u ovom sektoru. Kod živinskog mesa situacija je potpuno drugačija jer tu beležimo pozitivan rezultat. Izvezli smo živine u vrednosti od 26 miliona evra, a uvezli 13 miliona evra. Glavni kupci našeg mesa su komšije, pa tako iz BiH stiže 33 miliona evra, što je 40 odsto ukupnog izvoza. Na drugom mestu je Crna Gora gde smo izvezli robe za 18 miliona evra, sledi Severna Makedonija sa 12,6 miliona evra. Značajniji partneri su Ruska Federacija sa 5,3 miliona evra i Hrvatska sa bezmalo 4 miliona evra. Srbija je tokom 2025. godine na inostranim tržištima uvezla mesa za oko 125 miliona evra a najviše tog novca otišlo je u Crnu Goru (oko 27 miliona evra). Slede Holandija sa oko 17 miliona evra slično kao i BiH. Značajan prihod na našem tržištu imaju još Italija sa oko 13 miliona evra i Mađarska sa 12 miliona evra. Iz svega navedenog jasno je da stabilnost domaćeg tržišta trenutno počiva na uvozu i otpornosti živinarstva, dok ključni i tradicionalno jaki sektori poput svinjogojstva trpe udarce. Iako liderska pozicija u CEFTA regionu pokazuje preostali potencijal naše industrije, dugoročni oporavak i smanjenje uvozne zavisnosti biće nemoguće bez sistemske podrške države, uvođenja novih tehnologija pre svega digitalizacije u poljoprivredu kao i stabilizacije cena.
35 godina ulaganja u razvoj biznisa, tržišta, zajednice i ljudi
Delta Holding je u 35. godinu poslovanja ušao kroz novi razvojni ciklus sa gotovo 6.000 zaposlenih i rezultatima koji potvrđuju snagu diversifikovanog sistema građenog od 1991. godine. Za tri i po decenije kompanija je poslovanje širila iz Srbije u region, ali i na tržišta Evrope, Kine i Rusije, razvijajući biznise koji su kasnije postali deo velikih međunarodnih sistema, u sferi bankarstva, osiguranja i retail-a.
Samo u prvih šest meseci ove godine Delta Holding je ostvario prihod od 564 miliona evra i EBITDA od 70 miliona evra, uz rast od 7%. Ako se trend nastavi, 2026. godina bi mogla da bude završena sa više od 1,3 milijarde evra prihoda i EBITDA od 170 miliona evra.
Jedan od najsnažnijih pokretača tog razvoja je Delta Real Estate, sa investicionim ciklusom vrednim milijardu evra i rastom prihoda od 40%. Delta District, Delta Land i Delta Iron menjaju sliku tržišta nekretnina, dok će InterContinental Beograd dodatno ojačati premijum hotelsku ponudu. Hotelski portfolio već beleži rast prihoda od 11%, a Sava Centar je u šest meseci ugostio više od milion posetilaca na preko 230 događaja.
Rast beleže i drugi delovi sistema: Yuhor 20%, Mioni 30%, a Delta DMD 14%, dok DTS širi poslovanje u Sloveniji, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Delta Agrar nastavlja tehnološku transformaciju, uz planiranih 1.000 hektara pod zasadima lešnika kroz partnerstvo sa Ferrerom.
Ananas e-commerce danas nudi više od 1,2 miliona artikala i beleži preko dva miliona jedinstvenih posetilaca mesečno, dok je kroz AI Shift u prvih šest meseci realizovano više od 150 AI inicijativa.
Kako poslovni rast prati i trag u zajednici, tako je Delta prva u Srbiji vratila koncept zadužbinarstva, a dobitnik je više od 50 domaćih i međunarodnih priznanja za svoje održivo i društveno odgovorno poslovanje. Na kraju, važno je istaći i to da je cilj da do 2030. godine čak 60% ukupno korišćene energije u Delta Holdingu bude isključivo iz obnovljivih izvora.
