Javno komunalno preduzeće “Beogradske elektrane” uputilo je zahtev nadležnima u Beogradu za izmenu načina obračuna računa za korisnike usluge centralnog grejanja.
U slučaju da taj zahtev bude usvojen, ističu upućeni, usledile bi velike promene za sve potrošače, jer novi cenovnik i drugačiji način obračuna mogu da povećaju iznos računa za daljinsko grejanje. Glavni razlog za to je prelazak na naplatu po stvarnoj potrošnji umesto dosadašnjeg paušalnog plaćanja.
Inače, novi sistem i cene počele bi da važe od 1. oktobra, odnosno neposredno pred početak nove grejne sezone u glavnom gradu Srbije koja startuje 15.oktobra i traje do 15.aprila. Osnovna razlika u odnosu na stari sistem naplate je u tome što se ukida staro pravilo po kome se grejanje plaćalo paušalno tokom cele godine, a zavisilo je od kvadrature stana. Nasuprot tome, od ove jeseni iznos na računu zavisiće isključivo od količine toplotne energije koja se stvarno isporuči zgradi pa se shodno tome i uvodi odgovarajuća metodologija kako bi se to i obezbedilo.
U praksi to znači da se ukida dosadašnji jedinstveni fiksni model po kome se grejanje plaćalo isključivo prema kvadraturi stambenog ili poslovnog prostora, podjednako tokom svih 12 meseci u godini. Od ove godine potrošnja će se meriti preko specijalnih ultrazvučnih merača, odnosno kalorimetara, koji su pozicionirani u toplotnim podstanicama zgrade. Ti uređaji precizno očitavaju ukupnu količinu energije koju je ceo objekat povukao iz mreže kako bi se zagrejale sve prostorije u zgradi. Kada se izmeri njena ukupna potrošnja na mesečnom nivou, ta količina energije se deli sa ukupnom grejanom površinom svih stanova u tom objektu.
Dobijena vrednost se zatim množi sa kvadraturom svakog pojedinačnog stana, čime se dobija proračunska energija za svakog korisnika ponaosob.
Upravo zbog ovakvog načina raspodele troškova, visina računa tokom predstojećeg zimskog perioda direktno će zavisiti od spoljnih faktora, prvenstveno od toga koliko je zima oštra i hladna, ali i od ponašanja stanara, stanja spoljašnje fasade, kvaliteta izolacije i opšte energetske efikasnosti cele zgrade.
Drugim rečima, zgrade koje imaju lošu izolaciju i staru stolariju trošiće znatno više energije da bi postigle optimalnu temperaturu, što će automatski stvoriti uslove i za veće zimske račune za sve stanare u toj stambenoj zajednici.
Novi model naplate jasno razdvaja troškove na takozvani fiksni i varijabilni deo, što direktno menja strukturu plaćanja tokom grejne sezone i van nje. Tokom trajanja grejne sezone, odnosno u zimskim mesecima kada su radijatori topli, građani će pored fiksnog dela plaćati i potrošenu energiju. Predlogom Beogradskih elektrana predviđeno je da se cena varijabilnog dela energije za stambeni prostor zapravo blago smanji sa dosadašnjih 8,21 dinara na 7,76 dinara po kilovat satu bez poreza na dodatu vrednost, dok se za poslovni prostor predlaže smanjenje sa 10,02 dinara na 9,46 dinara po kilovat satu bez poreza. Međutim, uprkos ovom smanjenju cene samog kilovat sata, ukupni zimski troškovi mogu biti veoma visoki jer se dodaje stavka stvarne potrošnje koja u punoj sezoni sa porezom dostiže iznos od 9,03 dinara po kilovat satu. Sa druge strane, van grejne sezone, odnosno tokom letnjih meseci koji obuhvataju period od maja do oktobra, građani više neće plaćati varijabilni deo jer se toplotna energija tada uopšte ne isporučuje krajnjim korisnicima.
Tokom tih letnjih meseci građani će svakog meseca morati da plaćaju fiksnu stavku koja se vodi pod nazivom grejanje instalisana snaga. Taj fiksni deo, namenjen održavanju celokupnog sistema i spremnosti podstanica, predložen je za povećanje od čak 18,02 odsto. To znači da će fiksna naknada za snagu, koja se primenjuje i za stambeni i za poslovni prostor, porasti sa dosadašnjih 6.350,58 dinara na 7.494,86 dinara po kilovatu godišnje za sve korisnike. Kada se to preračuna na naplatu prema zagrevanoj površini, cena za stambeni prostor raste za 9,44 odsto, što predstavlja skok sa 1.679,35 dinara na 1.837,89 dinara po kvadratnom metru godišnje bez poreza na dodatu vrednost.
Povodom promena u obračunu potrošnje toplotne energije stručna javnosti ističe da će u znatno povoljnijoj poziciji biti stanari u onim zgradama gde postoji tehnička mogućnost individualne regulacije toplotne energije. Reč je uglavnom o novijim objektima u kojima su već ugrađeni pojedinačni kalorimetri na ulazu u svaki stan ili gde na radijatorima postoje alokatori, odnosno delitelji toplote, zajedno sa termostatskim ventilima. Građani koji žive u takvim zgradama imaće priliku da upravljaju svojom potrošnjom i tako utiču na smanjenje mesečnih troškova. Oni mogu sami da regulišu jačinu rada svojih radijatora, da potpuno zavrnu ventile u prostorijama u kojima ne borave ili da smanje grejanje kada odlaze na posao ili tokom noći.
Svako smanjenje protoka tople vode kroz njihove radijatore merači će precizno zabeležiti, pa će varijabilni deo računa biti srazmerno manji u odnosu na komšije koji drže maksimalno grejanje. Za razliku od njih, stanari u starijim zgradama sa vertikalnim cevima nemaju ovu mogućnost, pa će morati da plate srazmeran deo ukupne potrošnje zgrade, čak i ako im je stan prazan tokom zimskih meseci.
Stručnjak za energetiku Vojislav Vuletić za NIN kaže da će građani koji u svojim domovima imaju ugrađene kalorimetre moći da smanje svoju potrošnju toplotne energije, ali da nasuprot njima najveći broj korisnika centralnog grejanja takvu mogućnost ipak nema.
“Stanari u novijim zgradama će moći da regulišu svoju potrošnju. Takođe, ako odu na put u danima kada nisu kod kuće uopšte neće morati da troše toplotnu energiju jer imaju mogućnost da u potpunosti isključe svoje radijatore. Na taj način će moći značajno da uštede u slučaju da to žele. Veći broj potrošača takvu mogućnost nema jer ne poseduje opremu za regulaciju u svojim stanovima. Da bi svi korisnici daljinskog grejanja mogli da koriste mogućnost regulacije potrebno je da i oni dobiju tehničku mogućnost da to čine. Sa druge strane, treba naglasiti da je reč o dugotrajnom procesu. Podsećanja radi, mi još uvek nismo uspeli da uvedemo pametna brojila za struju u sve zgrade na teritoriji Beograda, a posao uvođenja kalorimetara u sve domove bi bio još zahtevniji posao od toga”, ističe Vuletić.
Naš sagovornik kaže da će uvođenje novog načina obračuna toplotne energije olakšati poslovanje Beogradskih elektrana i da ga je shodno tome ispravno primeniti. U konkretnom slučaju priliv novca prati stvarne troškove. Toplani je novac najpotrebniji upravo zimi jer tada kupuje gas na tržištu u velikim količinama. U starom, paušalnom sistemu, građani su plaćali istu sumu i u julu i u januaru, pa je toplana leti akumulirala novac, a zimi se nalazila u opasnosti da se nađe u problemima sa likvidnošću. Sada će zimi, kada najviše troši, imati najveći priliv od naplate računa.
Beogradske elektrane su predvidele i promenu cene za potrošače koji preko sistema daljinskog grejanja koriste i toplu vodu. Predloženo je da se cena ove usluge poveća za 10 odsto za sve kategorije potrošača, što će dodatno opteretiti ukupan iznos na mesečnoj uplatnici Infostana. Nove cene će se primenjivati nakon što dobiju se zvanično nakon što se dobije saglasnost Grada Beograda, i nakon objavljivanja odluke u Službenom listu grada Beograda.
Inače, naplata po utrošku se smatra pravednijim modelom na duže staze i predstavlja prvi neophodan korak ka podizanju svesti o energetskoj efikasnosti. Sistem naplate prema stvarnoj potrošnji toplotne energije umesto paušalnog plaćanja po kvadratu već u potpunosti funkcioniše u 18 opština širom Srbije. Pionir u ovom načinu obračuna računa je Šabac koji je ovaj model uveo još 2010. godine. Podsećanja radi, direktor Udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović je ranije istakao da je naplata grejanja po potrošnji zakonska obaveza još od 2015. godine i da je njen cilj pravedniji obračun troškova.
“Efikasniji objekti dobijaće nešto niže račune od proseka, dok će oni sa većom potrošnjom plaćati nešto više. Taj sistem je logičan i pravičan i ne treba praviti nikakvu famu oko toga”, rekao je Stojanović.
