U okviru aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom nadležni u Srbiji su se obavezali na redovno usklađivanje cena struje, pa bi shodno tome njeno povećanje, prema onome što se govorilo ranije, trebalo da usledi najkasnije do kraja ove godine. Takođe, očekuje se i izmena granica potrošnje u blok tarifama što bi dodatno poskupelo račune jednog broja domaćinstava.
Dok se čeka potez vlasti po tom pitanju, u stručnoj javnosti se pak spekuliše da je poskupljenje struje u rasponu od 3,7 do 4,7 odsto gotovo potpuno izvesno u narednim mesecima. Podsećanja radi, u ovom trenutku kilovat čas električne energije u Srbiji sa porezima i taksama košta 13,93 dinara. S obzirom na to da prosečno domaćinstvo u našoj zemlji mesečno potroši oko 346 kilovata, račun za struju plati u iznosu od oko 4.815 dinara.
Dakle, ukoliko struja poskupi za 3,7 odsto, cena kilovat -časa će skočiti na 14,45 dinara. To konkretno znači da će prosečan račun biti veći za 178 dinara i iznosiće 4.993 dinara.
U slučaju lošijeg scenarija za građane i skoka od 4,7 odsto, cena kilovata ide na 14,58 dinara, prosečan račun tada raste za 226 dinara, što njegov ukupan iznos penje na 5.041 dinar mesečno.
Treba reći i to da MMF od srpske strane očekuje da preispita i postojeću tarifnu strukturu kada je reč o potrošnji struje, ali i da se smanji broj radnika u EPS-u i EDS-u. Vlada Srbije je pak spremna da tako nešto sprovede kroz smanjenje ili preraspodelu zaposlenih, a taj proces bi trebalo da započne početkom sledece godine.
Tarifni sistem koji se sastoji od zelene, plave i crvene zone u našoj zemlji uveden je 2025 godine. Shodno tome, najjeftinija struja je u zelenoj zoni i obuhvata potrošnju do 350 kilovat časova, plava zona ima nešto skuplju potrošnju i proteže se u rasponu od 350 do 1.200 kilovat časova, dok je najskuplja zona , crvena koja obuhvata potrošnju iznad 1.200 kilovat časova.
Pre nego što je aktuelni sistem uveden crvena zona je važila za potrošnju iznad 1.600 kilovat časova, dok je plava obuhvatala raspon od 350 do 1.600 kilovat časova. U praksi pak to znači da domaćinstva sa potrošnjom većom od 1.200 kilovata struju plaćaju po višoj tarifi nego što je to bio slučaj ranije.
U izjavi za Juronjuz berzanski analitičar Branislav Jorgić ocenjuje da je dogovor o povećanju cene električne energije već postignut, ali da još nije precizirano kada će ono stupiti na snagu. Prema njegovim rečima, poskupljenje bi moglo da bude realizovano u oktobru ili do kraja godine, a pre toga potrebno je utvrditi termin primene i konačan procenat povećanja.
“Postoji određena formula, a to je stopa inflacije plus jedan odsto. Da bi se došlo do stope inflacije, potrebno je utvrditi za koji period se ona računa, a zatim se na tu stopu dodaje jedan odsto. Procene su da bi povećanje moglo da bude između 3,7 i 4,7 odsto“, rekao je Jorgić.
Osim linearnog povećanja cene, prema njegovim rečima, dogovoreno je i menjanje takozvane blok tarife, odnosno granica potrošnje na osnovu kojih se električna energija obračunava po zelenoj, plavoj i crvenoj tarifi.
“Predlog je da se nivo za zelenu tarifu spusti. To znači da bi određeni broj građana koji troše veće količine električne energije mogao da bude pogođen dodatnim povećanjem, jer bi prelaskom iz zelene u plavu zonu plaćali višu cenu. Istovremeno, zelena tarifa bi bila spuštena“, objasnio je Jorgić.
Ekonomista Milan R. Kovačević za NIN kaže da će poskupljenje struje možda biti i veće od 4,7 odsto, a kao razlog za to ističe potrebu za unapređenjem elektroenergetskog sistema.
“On nije u najboljem stanju i zbog toga je nužno da preduzeća u elektroenergetskom sektoru imaju dovoljno sredstava kako bi nesmetano funkcionisala.U tom smislu povećanja cena električne energije bi trebalo da budu i veća od onih sa kojima se spekuliše u javnosti. Međutim, treba naglasiti i to da veće cene nisu dobre za interese domaćinstava i zbog toga se mora voditi računa o tome da ona ne ugroze njihov životni standard. Stoga se sa korekcijama cena mora ići polako i pažljivo. U tom smislu je potrebno uraditi ozbiljnu analizu, i doneti učinovitu strategiju razvoja energetskog sektora u Srbiji, a što dosad nije učinjeno na adekvatan način”, zaključuje naš sagovornik.
Inače, odluka o korekciji cene električne energije za domaćintva zavisi od procedure koju treba da sprovede Elektroprivreda Srbije. To preduzeće naime podnosi zahtev Agenciji za energetiku, u kojem se navodi kada počinje primena novih cena, koliki je iznos povećanja i da li će biti promenjena blok tarifa. Ta agencija nakon toga ima rok od 30 dana da da ili pak uskrati svoju saglasnost za takav potez.
