ekonomija

Evo kako Studentska lista planira da vodi ekonomiju!

Evo kako Studentska lista planira da vodi ekonomiju!

Ekonomski program Studentske liste za oblasti privrede i finansija fokusira se na odgovorno trošenje javnog novca, transparentnost državnih ugovora, depolitizaciju javnih preduzeća i progresivnije oporezivanje, uz ocenu da je model jeftine radne snage potrošen.

 

 

“Javni novac trošićemo odgovorno, uz jasne prioritete, transparentne ugovore i kontrolu rezultata”, ističe se u programu koji su studenti objavili na društvenoj mreži X.

Opšti ekonomski pravac i tržište rada

Kraj modela jeftine radne snage: Program ocenjuje da više nema radnika za minimalac u stranim fabrikama, zbog čega je cilj prelazak na ekonomiju znanja zasnovanu na istraživanju i tehnološkom razvoju.

Podsticaji i valuta: Subvencije će dobijati firme koje podižu prosek plata, dok će dinar ostati stabilan.

Oduzeta imovina: Prihod od trajno oduzete imovine ići će na poseban račun u javnom registru pod godišnjom revizijom DRI. Najmanje 30 odsto tog novca namenjeno je za lečenje, talentovanu decu, nauku i socijalnu zaštitu, dok ostatak ide u investicije.

Javne nabavke i kapitalni projekti

Potpuna javnost ugovora: Portal javnih nabavki objavljivaće cele tekstove ugovora sa cenama i bodovanjem. Nabavke sa jednom ponudom ili velikim aneksima dobijaće posebnu oznaku i ići će na proveru u Budžetsku inspekciju, a za prekršioce ugovora uvodi se trogodišnja crna lista.

Kontrola cena: Uvodi se nacionalni cenovnik za javne radove, kao i referentne cene za lekove, IT opremu, vozila i gorivo čije prekoračenje zahteva preispitivanje ili raskid ugovora.

Ukidanje posebnih zakona (lex specialis): Novi projekti ugovaraće se po opštim pravilima, bez neograničenog važenja posebnih zakona. Zakoni za Beograd na vodi, EKSPO 2027 i linijsku infrastrukturu proći će reviziju radi ukidanja, izmene ili usklađivanja, uz procenu arbitražnog rizika.

Revizija tekućih projekata i kredita: Državna revizorska institucija (DRI) i nezavisni tehnički revizor utvrdiće stvarnu cenu započetih projekata. Za svako novo zaduživanje biće javni svi uslovi, bez klauzula o tajnosti cene, uz obavezno poređenje sa najmanje dve jeftinije alternative.

Kontrola budžeta i institucija

Ograničenje budžetske rezerve: Tekuća budžetska rezerva vraća se na nivo od dva odsto prihoda i koristiće se isključivo za nepredviđene okolnosti, a svaka odluka biće objavljena u roku od osam dana.

Veća uloga Fiskalnog saveta: Mišljenje Fiskalnog saveta o garancijama, javno-privatnim partnerstvima i kapitalnim projektima prethodiće odlukama Vlade, koja će morati da dostavi pisani odgovor.

Reforma Poreske uprave: Kontrole će se vršiti na osnovu elektronske analize rizika, a direktor će se birati na javnom konkursu sa mandatom od pet godina.

Zaštita konkurencije: Propisi o državnoj pomoći i regulisanim cenama ići će na proveru u Komisiju za zaštitu konkurencije, koja će u prvoj godini analizirati sektore telekomunikacija, maloprodaje hrane, energenata i osiguranja.

Javna preduzeća i državna imovina

Zabrana rasprodaje strateških firmi: Strategiju državnog vlasništva donosiće Skupština, a zakonom i dugoročno Ustavom biće zaštićena preduzeća u kojima državni udeo ne sme pasti ispod zatečenog ili ispod 51 odsto.

Profesionalizacija upravljanja: U roku od 12 meseci prekidaju se mandati svih postojećih direktora, v. d. direktora i nadzornih odbora. Uvodi se dvodomno upravljanje, a direktore će birati nadzorni odbor sastavljen od nestranačkih stručnjaka sa javne nacionalne liste, preko komisije NBS i Agencije za sprečavanje korupcije.

Raspolaganje imovinom: Javno zemljište i objekti prodavaće se i izdavati isključivo javno i po tržišnoj vrednosti, dok tajni ugovori neće proizvoditi pravno dejstvo.

Poreska politika

Manje opterećenje rada: Program ističe da najsiromašniji građani plaćaju nesrazmerno visoke dažbine kroz akcize, zbog čega se planira smanjenje poreza na rad i veće oporezivanje velike imovine.

Progresivni porez i veći neoporezivi deo: Ukida se godišnji porez i uvodi više poreskih razreda koji se primenjuju na mesečnu zaradu, dok se neoporezivi deo zarade povećava sa 23 na 35 odsto prosečne zarade.

Language