ekonomija

Da li je dozvola OFAK-a koju je dobio MOL korak bliže preuzimanju NIS-a?

Da li je dozvola OFAK-a koju je dobio MOL korak bliže preuzimanju NIS-a?

Odlukom američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), mađarskoj kompaniji MOL izdata je dodatna dozvola za pripremne radnje za potencijalno preuzimanje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije.

Taj dokument je inače donet 5. novembra i bez obzira što je reč o licenci tehničke prirode, najnovija odluka Vašingtona navela je javnost u Srbiji na ozbiljno razmišljanje da li je MOL sada za korak bliži kupovini većinskog paketa akcija NIS-a nego što je to bio slučaj ranije.

Prema saopštenju koje je objavila mađarska kompanija, OFAK je odobrio sprovođenje određenih transakcija neophodnih za prenos hartija od vrednosti ruskog porekla na firmu MOL Serbia Investment Kft. Pored samog prenosa, licenca pokriva i niz pratećih administrativnih i pravnih aktivnosti. To podrazumeva i mogućnost da mađarska kompanija zvanično komunicira sa ruskim državnim organima i od njih pribavi neophodna odobrenja, bez rizika od kršenja strogih američkih sankcija. Ova dozvola ima jasno definisan rok trajanja i važiće sve do 28. februara 2027. godine.

Ono što je važni naglasiti je to da izdata licenca još uvek ne obuhvata  okončanje transakcije, odnosno potpisivanja kupoprodajnog ugovora koji bi rezultirao prestankom ruskog vlasništva u NIS-u. Za taj finalni čin naime biće neophodno da OFAK izda posebno rešenje.

Uprkos toj pravnoj ogradi, činjenica da je ta služba, koja inače pripada američkom Ministarstvu finansija, otvorila vrata za pripremne radnje u domaćoj stručnoj javnosti tumači se kao jasan signal da su SAD potencijalni ulazak MOL-a u vlasničku strukturu NIS-a počele pažljivo da usmeravaju.

Stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović za NIN kaže da dozvola koju je izdao OFAK predstavlja pozitivan signal da se stvara mehanizam koji će omogućiti finansijsko zatvaranje transakcije.

“Nemamo informacije na koje hartije od vrednosti se dozvola odnosi.  Dosta toga u ovom trenutku nije poznato tako da mogu da se iznose samo osnovane pretpostavke zašto se Vašington opredelio na ovaj potez. Veoma je moguće je da je reč o pronalaženju načina kako da se kupoprodaja izvrši u situaciji u kojoj su SAD zabranile sve finansijske transakcije sa Moskvom zbog rata u Ukrajini. Kako sada stvari stoje izgleda da se rešenje traži kroz hartije od vrednosti NIS-a”, objašnjava naš sagovornik.

Podsećanja radi, Budimpešta očekuje postizanje konačnog dogovora o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra ove godine. Ministarka spoljnih poslova Mađarske Anita Orban je naime nedavno izjavila je da postoji snažna namera srpske, ruske i mađarske strane da se pregovori završe do isteka tog roka. Prema njenim rečima, kupovina ruskog udela ojačala bi poziciju MOL-a prema Jadranskom naftovodu (JANAF), dok Mađarska teži da postane regionalno energetsko čvorište i pronađe alternativu za ruske energente, s obzirom na to da privremeno izuzeće od sankcija za kupovinu od Lukoila i Rosnjefta ističe 21. novembra.

Upravo do 11. decembra važe i operativna licenca OFAK-a odobrena 30. oktobra, koja NIS-u omogućava nesmetan rad Rafinerije nafte u Pančevu, kao i dozvola SAD za transport sirove nafte preko JANAF-a.

Konačna realizacija prodaje zavisi isključivo od odobrenja američke Kancelarije za kontrolu strane imovine, pri čemu ne postoji rok u kome je OFAK dužan da aminuje kupoprodajni ugovor. Vašington je NIS stavio na listu sankcionisanih subjekata 10. januara 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva, a mere su u punom obimu stupile na snagu 9. oktobra iste godine, nakon sedam odlaganja. Kako bi se sprečili poremećaji na tržištu, SAD od tada redovno obnavljaju operativne licence na periode od po 30 ili 60 dana, ali trajno ukidanje sankcija uslovljavaju potpunim izlaskom ruskog partnera iz vlasničke strukture.

Pregovore o kupovini većinskog paketa od 56,15 odsto akcija MOL je sa Moskvom započeo krajem prošle godine. U ceo proces uključena je i država Srbija, jer su Vlada Srbije i MOL u junu potpisali akcionarski sporazum koji bi stupio na snagu tek nakon uspešne kupovine i odobrenja SAD. Tim sporazumom predviđeno je da Srbija kupi dodatnih pet odsto akcija, čime bi svoj udeo podigla na nivo od 35 odsto i tako prešla prag od jedne trećine akcija, što državi osigurava mogućnost blokiranja ključnih odluka na skupštini akcionara.

U međuvremenu, predstavnici Studentske liste, koja je pobedila na nedavno održanim izborima u Srbiji, istakli su da je potrebno pribaviti dokumentaciju o prodaji ruskog dela NIS-a, uključujući komercijalne uslove, cenu, eventualno učešće kompanije ADNOK iz Emirata kao partnera MOL-u, kao i garancije za pančevačku rafineriju, Petrohemiju i zaposlene.

 

Language