Iako leto još traje, mnoga domaćinstva već pripremaju ogrev za predstojeću grejnu sezonu. Drva se seku, cepaju i slažu kako bi do zime imala dovoljno vremena da se osuše.
Kada se bira drvo za ogrev, najčešće se pominju bukva, grab i hrast. Međutim, još jedna vrsta ima veoma visoku energetsku vrednost, dugo gori i dobro održava žar.
Reč je o bagremu, gustom i tvrdom drvetu koje, kada je dobro osušeno, pruža snažnu toplotu i relativno lako se pali. Zbog sporijeg sagorevanja pogodno je za domaćinstva koja žele da vatra traje duže.
Jedan od najvažnijih pokazatelja pri poređenju različitih vrsta drveta jeste ogrevna vrednost, odnosno količina energije koja može da se dobije sagorevanjem određene količine ogreva.
Kako prenosi Blic Biznis, pozivajući se na podatke kompanije Drvošped, bagrem pri udelu vlage od 15 odsto ima ogrevnu vrednost od oko 2.040 kilovat-sati po prostornom metru.
Veća ogrevna vrednost od bukve i hrasta
Pri istom nivou vlage, ogrevna vrednost hrasta iznosi približno 1.890 kilovat-sati, dok je kod bukve oko 1.850 kilovat-sati po prostornom metru. Prema tim podacima, bagrem ima veću energetsku vrednost po prostornom metru od obe vrste drveta.
To, međutim, ne znači da će bagrem u svakoj peći automatski bolje zagrejati prostor. Efikasnost zavisi od kvaliteta i vrste peći, načina loženja, vlažnosti drveta, dimenzija cepanica i izolacije objekta.
Bagrem je gusto i tvrdo drvo, zbog čega sporije sagoreva i duže održava toplotu. Lakše vrste mogu brzo da se zapale, ali isto tako brzo i izgore, dok bagrem, kada se vatra dobro razvije, dugo čuva žar.
Za paljenje vatre pogodnije su sitnije cepanice, dok se krupniji komadi dodaju kada se ložište dovoljno zagreje. Tako se postiže stabilnije sagorevanje i duže održavanje toplote.
Bagrem je otporan na vlagu i propadanje
Bagrem je poznat i po otpornosti na vlagu, gljivice i propadanje, zbog čega se koristi za spoljne konstrukcije, stubove i ograde. Ako se pravilno skladišti, može dugo da ostane očuvan.
Prema navodima Podravskog lista koje prenosi Blic Biznis, bagrem na otvorenom može da opstane i duže od deset godina. Dobru otpornost na propadanje ima i hrast, između ostalog zahvaljujući taninima u drvetu, dok spoljne uslove dobro podnosi i pitomi kesten.
Bukva i grab, iako veoma cenjeni kao ogrev, osetljiviji su ako dugo ostanu izloženi kiši ili u neposrednom dodiru sa zemljom. Ipak, ni bagrem ne bi trebalo ostaviti nezaštićen, jer čak i veoma otporno drvo mora pravilno da se skladišti.
Vlažno drvo slabije greje i stvara više dima
Bez obzira na vrstu, za kvalitetno loženje presudna je količina vlage u drvetu. Sveže drvo sadrži mnogo vode, pa se deo energije prilikom sagorevanja troši na njeno isparavanje umesto na zagrevanje prostorije.
Vlažne cepanice teže se pale, slabije sagorevaju i mogu da stvaraju više dima. Za efikasno sagorevanje preporučuje se drvo sa udelom vlage od oko 20 odsto.
Suvoća ogreva može okvirno da se proceni prema njegovoj težini i pukotinama na krajevima cepanica, ali je najpouzdanije koristiti merač vlage.
Vreme potrebno za sušenje zavisi od vrste drveta, veličine cepanica i uslova skladištenja. Isečeno i iscepano drvo suši se brže od velikih komada jer vazduh lakše dopire do njegove unutrašnjosti.
Kako pravilno složiti ogrev
Drva ne bi trebalo držati direktno na zemlji jer tako povlače vlagu. Najbolje je podići ih na palete ili drugu suvu podlogu i složiti tako da vazduh može da prolazi između cepanica.
Gornji deo gomile trebalo bi zaštititi od kiše, ali bočne strane ne treba potpuno zatvoriti. Dobra cirkulacija vazduha neophodna je da bi se ogrev pravilno i ravnomerno osušio.
Bukva i grab i dalje su među najpopularnijim vrstama ogreva. Grab dugo gori i dobro održava žar, bukva ravnomerno sagoreva i oslobađa veliku količinu toplote, dok hrast dugo održava vatru, ali mu je potrebno više vremena da se osuši.
Bagrem objedinjuje nekoliko poželjnih osobina: ima visoku ogrevnu vrednost, sporo sagoreva, dugo čuva žar i otporan je na propadanje. Ipak, dobro osušeno i pravilno uskladišteno drvo napraviće veću razliku u zagrevanju doma od samog izbora vrste ogreva.
