Vesti

Beograd dočekuje lidere nesvrstanih na 65. godišnjicu prve konferencije

Beograd dočekuje lidere nesvrstanih na 65. godišnjicu prve konferencije

Beograd će 31. avgusta i 1. septembra 2026. biti domaćin komemorativnog sastanka na visokom nivou kojim će biti obeleženo 65 godina od Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je dolazak brojnih visokih zvaničnika iz država članica i posmatrača Pokreta.

Učešće su već potvrdila četiri predsednika, tri premijera i veliki broj ministara. Predsednik Vučić očekuje značajan diplomatski skup, uz prisustvo istaknutih predstavnika nesvrstanih zemalja, uključujući predstavnike „istorijskog jezgra“ učesnica konferencije iz 1961. i aktuelne Trojke Pokreta – Azerbejdžana, Ugande i Uzbekistana.

Pokret nesvrstanih nastao je tokom Hladnog rata kao alternativa blokovskoj podeli sveta. Njegovi temelji postavljeni su na Konferenciji u Bandungu 1955. i susretu Josipa Broza Tita (Jugoslavija), Džavaharlala Nehrua (Indija) i Gamala Abdela Nasera (Egipat) na Brionima godinu kasnije. Prva konferencija održana je od 1. do 6. septembra 1961. u Beogradu, uz učešće 25 zemalja i tri posmatrača. Među osnivačima su bili i Sukarno (Indonezija) i Kvame Nkrumah (Gana), a usvojenim dokumentima potvrđeni su principi nezavisnosti, suvereniteta, nenapadanja i miroljubive saradnje.

Od tada je Pokret narastao na preko 120 punopravnih članica i oko 25 posmatrača. Srbija, kao pravni sledbenik Jugoslavije, danas ima status posmatrača i aktivno negovanje tog nasleđa, uključujući i odluku da se 1. septembar obeležava kao Dan nesvrstanih. Politika vojne neutralnosti koju Srbija vodi zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću – balansiranje odnosa sa Evropskom unijom, Rusijom, Kinom i zemljama Globalnog Juga, uz poštovanje međunarodnog prava i multilateralizma – direktno se uklapa u izvorne principe Pokreta. Ta orijentacija danas dopire i do najnovijih članica i aktera u Trojci Pokreta. Prisustvo veliki broj državnika pokazuje da Beograd ostaje relevantna tačka susreta za zemlje koje teže samostalnom pozicioniranju u složenom međunarodnom okruženju.

Skup nije samo sećanje na 1961. godinu, već potvrđuje da Srbija i dalje može da bude mesto dijaloga, gde se stari prijateljski odnosi obnavljaju, a novi oblici saradnje otvaraju – od bilateralnih susreta do zajedničkog razmatranja globalnih izazova.

>

Language