Glavni dispečer Elektromreže Srbije Dragan Rakić izjavio je danas da je prenosni sistem Srbije spreman za predstojeću zimu, kao i da su završeni svi planirani remonti dalekovoda.
Rakić je istakao da ta kompanija tokom čitave godine radi na pripremi sistema a ne samo za zimsku sezonu. On je naveo da su u prethodna dva meseca zabeležene vrlo visoke temperature, što je dovelo do velikih tranzita i opterećenja mreže, zbog čega deo planiranih isključenja nije mogao da bude realizovan, ali je to ipak nadoknađeno, tako da su završeni svi planirani remonti dalekovoda.
“Te radove smo odložili kako bismo sistem održali na visokom nivou za potrebe ne samo Srbije, nego i sistema u regionu”, rekao je Rakić za RTS i dodao da se odložena isključenja sada nadoknađuju i da prenosna mreža spremno dočekuje zimu.
Glavni dispečar EMS-a je kazao i da se početkom septembra dnevna potrošnja struje bila rekordna i da se kretala oko 91 do 92 miliona kilovat-časova, dok se sada, usled pada temperatura, beleži potrošnja od 80 do 82 miliona kilovat-časova.
“To je smanjenje potrošnje od 17 do 18 procenata u odnosu na najviše beleženo tokom leta, odnosno neki 10 procenata niži konzum u odnosu na početak meseca”, precizirao je Rakić.
On je, kada je reč o situaciju u regionu, gde su sušno leto i nizak vodostaj uticali na smanjenu proizvodnju struje u hidroelektranama, ali i u termo i nuklearnim elektranama koje vodu koriste za hlađenje, istakao da je stanje sada nešto bolje nego u avgustu. Prema njegovim rečima Mađarska je podigla proizvodnju u nuklearnim elektranama na oko 2.000 megavata, što je približno nominalni kapacitet, dok u Rumuniji nuklearna elektrana Černa Voda i dalje ne proizvodi električnu energiju.
“Očekujemo u narednom periodu da se to vrati, ali i dalje je vodostaj nizak”, kazao je Rakić.
On je dodao i da je na evropskom tržištu ponuda struje raznolika, pri čemu je proizvodnja iz hidropotencijala najmanja zbog nedostatka vode, ali da značajnu ulogu i dalje imaju solarne elektrane, a sve veći značaj dobijaju i baterijska skladišta, koja višak energije proizvedene tokom dana čuvaju i puštaju u sistem u večernjim i jutarnjim vrhovima potrošnje.
Rakić je ukazao i na to da su cene struje trenutno visoke u odnosu na prošlu godinu, odnosno da se preko dana kreću od stotinak do 120 evra po megavat-času na berzi, dok u večernjem vrhu dostižu i 400 do 500 evra po megavat-času. Naglasio je i da gasne elektrane, rade upravo zbog visokih cena u tim vršnim satima, budući da ih cena diktira. On je podsetio i da je čitav region pogođen sušom i znatno manjom proizvodnjom iz hidropotencijala, pri čemu Italija tradicionalno tokom cele godine uvozi najviše struje u Evropi.
Glavni dispečer EMS-a je istakao i da ta komnpanija sprovodi pripreme i razvija scenarije za eventualne veće snežne padavine tokom predstojeće zime i da je u kontaktu sa svim susednim zemljama radi razmene informacija i dogovora o zajedničkim akcijama. Naveo je i da EMS raspolaže i mobilnim, odnosno servisnim stubovima, čiji je broj nedavno povećan na 25 setova.
“Ti stubovi su zaista korisna stvar jer u slučaju većih havarija, problema sa dalekovodima i stubovima, možemo vrlo brzo da reagujemo i da dalekovod vratimo u operativan rad za mnogo kraće vreme nego da moramo da radimo sanaciju stubova normalnim procesom”, objasnio je Rakić i dodao da su ekipe koje rukuju tim stubovima obučene, a stubovi se nalaze na celoj teritoriji Srbije.
On je kazao i da kada je reč o deonici kroz Srbiju u okviru Transbalkanskog dalekovodnog koridora, odnosno panevropskog projekta koji treba da poveže Rumuniju preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ispod Jadrana, sa Italijom da se izgradnja na teritoriji Srbije sprovodi u četiri faze, od kojih su prve dve završene. “Prva faza obuhvatila je izgradnju dvostrukog dalekovoda između Pančeva i Resice, na relaciji Rumunija – Srbija, koji je već u pogonu.
Druga faza podrazumevala je izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda između Kragujevca i Kraljeva, kao i podizanje trafostanice Kraljevo 3 na naponski nivo od 400 kilovolti, što je takođe završeno i u pogonu”, objasnio je Rakić.
Prema njegovim rečima, trenutno je u toku treća faza, koja obuhvata izgradnju dvostrukog 400 kilovoltnog dalekovoda između Obrenovca i Bajine Bašte, u dužini od oko 109 kilometara, a nedavno je počeo i drugi deo ove faze, odnosno podizanje trafostanice Bajina Bašta na naponski nivo od 400 kilovolti i očekuje se da treća faza bude završena tokom 2028. godine. Četvrta, poslednja faza, predviđa povezivanje Bajine Bašte sa crnogorskim i bosanskim elektroenergetskim sistemom preko 400 kilovoltne mreže, odnosno izgradnju dalekovoda ka Višegradu i ka Plevljima, čime će biti formirana transverzala od Rumunije do Italije. “Taj prenosni kapacitet će pomoći ne samo Srbiji, nego i čitavom regionu”, zaključio je Rakić.
