Svaki put kada cene goriva na pumpama skoče, prva reakcija vozača jeste pogled ka svetskim berzama i ceni sirove nafte (Brent). Međutim, sve češće svedočimo situaciji koja na prvi pogled deluje nelogično: cena sirove nafte stagnira ili čak pada, a dizel na pumpama znatno poskupljuje. Odgovor na ovo pitanje krije se u pojavi koju energetski analitičari i trgovci nazivaju “dizel krek” (Diesel Crack Spread).
Iako zvuči kao tehnički žargon sa svetskih berzi, dizel krek je ključni pokazatelj koji direktno utiče na to koliko ćete platiti litar goriva na benzinskoj stanici, ali i koliko će poskupeti transport robe do prodavnica.
Šta je zapravo “dizel krek”?
Da bismo razumeli ovaj pojam, moramo najpre da se vratimo na sam proces prerade nafte.Reč “krek” (crack) potiče od hemijskog procesa zvanog krekovanje (catalytic cracking). To je postupak u kojem se u rafinerijama, pod visokom temperaturom i pritiskom, dugi molekulski lanci sirove nafte “cepaju” na lakše i korisnije naftne derivate – benzin, dizel, mlazno gorivo i lož-ulje.
U svetu ekonomije i trgovine naftom, dizel krek označava rafinerijsku maržu za dizel – odnosno razliku između cene sirove nafte i veleprodajne cene prerađenog dizela na tržištu, poput berzi u Roterdamu ili Njujorku.Jednostavna računica izgleda ovako:
Dizel krek = cena jednog barela dizela na berzi – cena jednog barela sirove nafte.
Ako je barel sirove nafte 80 dolara, a barel prerađenog dizela na veleprodajnom tržištu prodaje se za 105 dolara, dizel krek iznosi 25 dolara po barelu. To je bruto razlika koju rafinerija ostvaruje preradom.
Zašto je ovo ključno za vozače: Sirova nafta je samo sirovina
Česta zabluda u javnosti jeste da je nafta isto što i gorivo u rezervoaru. Sirova nafta iz bušotine ne može da se sipa u automobil. Između bušotine i rezervoara stoji rafinerija.Kada kupujete dizel, ne plaćate samo cenu sirove nafte, već i njenu preradu, kao i odnos ponude i potražnje za samim dizelom.
Kada je dizel krek nizak (na primer 10-15 dolara): ponuda dizela na tržištu je stabilna, rafinerije rade bez zastoja i cene na pumpama prate kretanje sirove nafte.
Kada dizel krek skoči (na primer 30-50 dolara ili više): nastaje globalni deficit samog dizela. U tom trenutku dizel značajno poskupljuje na pumpama, bez obzira na to što sirova nafta možda nije poskupela ni za cent.
Zbog čega nastaje skok “dizel kreka”?
Postoji nekoliko glavnih razloga zbog kojih razlika između cene sirove nafte i dizela naglo raste:
- Nedostatak rafinerijskih kapaciteta – poslednjih godina u svetu je zatvoreno nekoliko velikih starih rafinerija, dok je izgradnja novih kasnila. Kada globalno nema dovoljno kapaciteta za preradu, dizel postaje deficitaran;
- Sezonski faktori – u kasnu jesen i zimu potražnja za dizelom značajno raste jer se srednji destilati, u koje spada dizel, koriste i za grejanje domaćinstava u mnogim zemljama, ali i u poljoprivredi tokom jesenjih radova;
- Planski i vanredni remonti – kada velika rafinerija usled kvara ili redovnog održavanja obustavi rad, ponuda dizela na regionalnom tržištu u trenutku pada, što odmah gura dizel krek nagore;
- Geopolitička previranja i logistika – sankcije, preusmeravanje tankera oko Afrike ili poremećaji na ključnim plovnim putevima produžavaju vreme dostave i povećavaju troškove transporta gotovog goriva.
Čuvena formula “3-2-1”: Kako rafinerije mere profit
U industriji prerade nafte standardni pokazatelj isplativosti je takozvani “3-2-1 krek spred” (3-2-1 Crack Spread).
Ova matematička formula zasnovana je na prosečnom prinosu tipične rafinerije: iz tri barela sirove nafte prosečno se dobiju približno dva barela benzina i jedan barel dizela ili lož-ulja.
Kada rafinerijski menadžeri i investitori računaju da li im se isplati da povećaju obim prerade, oni prate ovaj odnos. Ako je zbirna vrednost dva barela benzina i jednog barela dizela znatno veća od nabavne cene tri barela sirove nafte, marža je visoka i rafinerije rade punim kapacitetom. Ako krek padne prenisko, rafinerije smanjuju obim prerade jer im se ne isplati da rade sa gubitkom.
Zašto je dizel krek “nevidljivi pokretač inflacije”
Praćenje kretanja dizel kreka važno je ne samo za naftne kompanije već i za ekonomiste i centralne banke.
Za razliku od benzina, koji uglavnom troše putnički automobili, dizel je pogonsko gorivo svetske privrede. Njega koriste:
- teretni kamioni i šleperi;
- teretni brodovi i železnica;
- traktori i kombajni u poljoprivredi;
građevinske i rudarske mašine.Kada dizel krek poraste, rastu i troškovi transporta različitih vrsta robe – od hleba i mleka u lokalnoj prodavnici do tehnike iz uvoza. Zbog toga skok dizel kreka može biti jedan od signala rasta inflatornih pritisaka.
Šta pratiti ubuduće?
Sledeći put kada u vestima pročitate da je nafta na berzi u padu, a cene na pumpama i dalje miruju ili blago rastu, jedan od razloga može biti upravo dizel krek. Kada se rafinerijske marže smire i ponuda prerađenog goriva približi potražnji, stvara se prostor da cene na pumpama ponovo više prate kretanje sirove nafte.
