Evropski i severnoamerički gradovi dominiraju na rang-listi Global Cities Index agencije Oxford Economics za 2026. godinu, zauzimajući čak 78 od prvih 100 mesta. Evropi pripada 44 mesta, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama nalazi 30, a u Kanadi četiri rangirana grada. Ova rang-lista procenjuje koliko uspešno najveći svetski gradovi spajaju ekonomske prilike sa kvalitetom života, stručnom radnom snagom, ekološkom otpornošću i stabilnim upravljanjem.
London zauzima drugo mesto u svetu, Pariz treće, Dablin šesto, a Cirih deseto. Pet američkih gradova — Njujork, Sijetl, San Francisko, Boston i San Hoze — našlo se u prvih 10 na globalnom nivou.
Kako prenosi Euronews, među najbolje plasiranim evropskim gradovima nalaze se i Oslo, Stokholm i Kopenhagen.
„Visok plasman američkih gradova rezultat je vrhunskih rezultata u kategorijama ekonomije i ljudskog kapitala. Sa druge strane, evropski gradovi svoju prednost grade na dominantnim rezultatima u kategorijama kvaliteta života, zaštite životne sredine i stabilnog upravljanja“, ističe direktorka u agenciji Oxford Economics, Lijam Sajds.
Za sve kojima su prioriteti kvalitet života, očuvanje životne sredine i stabilno upravljanje, vodeći evropski gradovi predstavljaju neprikosnoven izbor. Pariz se posebno istakao po visokim ocenu za kvalitet života, dok je Dablin ostvario sjajne rezultate u oblastima ekologije i upravljanja. Upravljanje je bilo glavna adutska karta Ciriha i Osla, pri čemu je Oslo dobilo najvišu ocenu u ovoj kategoriji među svim vodećim evropskim i američkim metropolama.
Za kompanije koje tragaju za ekonomskom stabilnošću i vrhunskim talentima, američki gradovi generalno imaju prednost. Njujork je dobio maksimalnu ocenu za ekonomiju, dok su Sijetl, San Francisko i San Hoze takođe ostvariti izuzetno visoke rezultate u ovoj kategoriji. Los Anđeles je uspeo da spoji jak ekonomski rezultat sa relativno visokim kvalitetom života.
London predstavlja upečatljiv evropski izuzetak: ostvario je najvišu ocenu za ljudski kapital na celom indeksu, što odražava snagu njegovih univerziteta, poslovnog okruženja i sposobnost da privuče vrhunske stručnjake. Međutim, kvalitet života mu je najslabije ocenjena kategorija, gde se našao tek na 77. mestu.
Ipak, oba regiona dele jedan velika problem: pristupačnost stanovanja. U izveštaju se navodi da se London, Dablin i Njujork „i dalje muče pod teretom visokih cena nekretnina“, što znatno narušava ocene kvaliteta života uprkos visokim prihodima stanovišta.
Gradovi sa pristupačnijim životnim troškovima mogli bi da ostvare značajnu prednost spajajući rast prihoda sa nižim izdacima za stanovanje. Tuluz je, na primer, uspeo da privuče radnu snagu iz Pariza delom upravo zahvaljujući znatno pristupačnijim cenama života.
Evropski gradovi sa najvećim skokom i padom
U poređenju sa prošlom godinom, Dablin se popeo za sedam mesta i sada zauzima šesto mesto, zahvaljujući napretku u ekonomiji, kvalitetu života i ekologiji. Međutim, i dalje ostaje jedno od najskupljih tržišta nekretnina u Evropi i nalazi se na samom dnu globalne liste kada je reč o priuštivosti stanovanja.
Varšava je zabeležila najveći skok u Evropi, preletivši čak 109 mesta do 61. pozicije. Istanbul se popeo za 42 mesta i sada je 64, dok su Madrid i Budimpešta napredovali za po 14 mesta, zauzevši 30. odnosno 111. mesto. Helsinki se popeo za 12 mesta na 26, a Brisel za devet mesta, stigavši do 25. pozicije. Berlin i Lion su napredovali za po sedam mesta, dok su Cirih, Oslo i Amsterdam zabeležili skok od po šest mesta.
Sa druge strane, Frankfurt je pokvario plasman za jedno mesto i sada je 63. Rim je pao za osam mesta na 119. poziciju, dok je Lisabon zabeležio najdrastičniji pad među navedenim gradovima, potonuvši za čak 44 mesta na 148. poziciju.
Skriveni biseri: Evropski gradovi na koje treba obratiti pažnju
Oxford Economics je izdvojio pet evropskih gradova u usponu: Varšavu, Talin, Ajndhoven, Mančester i Tuluz.
Poljska prestonica, koja je skočila za više od 100 mesta, izrasla je u najveći regionalni centar za finansije, tehnologiju i poslovne usluge u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Očekuje se da će njena ekonomija rasti po stopi od oko 3% godišnje u narednih pet godina, što je skoro dvostruko brže od evropskog proseka. Varšava ove godine čak prestiže Pariz po prosečnom prihodu po stanovniku usklađenom sa kupovnom moći, a očekuje se da će Vilnjus učiniti isto pre kraja decenije.
Oxford Economics procenjuje da će prestonica Estonije, Talin, ostvariti najjači rast BDP-a među svim većim gradovima Evropske unije u narednoj deceniji. Tehnološki sektor i profesionalne usluge čine okosnicu njene privrede, dok Estonija ima izuzetno visoku stopu primene veštačke inteligencije u poređenju sa susednim zemljama Centralne i Istočne Evrope.
PROFIMEDIA / Dzmitry Zelianeuski / imageBROKER / Profimedia
Holandski Ajndhoven važi za jedan od vodećih evropskih centara za istraživanje i naprednu proizvodnju. Njegov inovacioni centar Brainport okuplja više od 5.000 visokotehnoloških kompanija koje rade u oblastima poluprovodnika, veštačke inteligencije i zelenih tehnologija. Dobre prognoze govore da će njegova industrijska proizvodnja zabeležiti jedan od najjačih rastova u Evropi do 2030. godine, mada bi ponuda stanova mogla da ima problem da isprati priliv od oko 28.000 novih stanovnika koji se očekuju do 2040. godine.
Mančester je po rastu BDP-a i produktivnosti prestigao sve ostale britanske gradove još od 2010. godine. Procenjuje se da će u narednih 25 godina stvoriti peti najveći broj novih radnih mesta u Evropi. Finansijske i poslovne usluge nosiće najveći deo tog rasta, pri čemu se očekuje da Mančester u ovim sektorima otvori više radnih mesta nego Pariz ili Berlin.
U izveštaju je Tuluz naveden kao jedan od najbrže rastućih gradova Zapadne Evrope. Njegov vazduhoplovni klaster obuhvata gigante kao što su Airbus, Thales i Liebherr, a povećana izdvajanja za odbranu mogla bi dodatno da podstaknu ovaj razvoj. Niži troškovi života, toplija klima i visok kvalitet života privlače sve veći broj ljudi iz Pariza, što podgreva očekivanja o brzom rastu populacije.
Kako veštačka inteligencija oblikuje perspektive gradova
„Globalni bum veštačke inteligencije donosi značajne stope ekonomskog rasta gradovima koji se nalaze na čelu ovog razvoja“, ističe Sajds.
Iako SAD imaju jasnu prednost, nekoliko evropskih gradova takođe ima odlične pozicije da iskoristi ovaj talas. London se bori najvišim rezultatom za ljudski kapital, vrhunskim univerzitetima i velikom digitalnom ekonomijom. Ajndhoven ima jak klaster za veštačku inteligenciju i naprednu proizvodnju, dok je Talin rastući tehnološki centar.
Gledajući globalno, potražnja za hardverom za veštačku inteligenciju pomogla je Tajpeju da skoči za 12 mesta na 48. poziciju. Tajvanska prestonica se nalazi u samom središtu industrije poluprovodnika i dom je velikih proizvodnih pogona kompanije TSMC.
Kuala Lumpur se popeo za 14 mesta na 65. poziciju, zahvaljujući razvijenom tehnološkom sektoru, stručnoj radnoj snazi i brzorastućoj industriji data centara. Šendžen je ušao u prvih 100 zauzevši 93. mesto. Ovaj kineski tehnološki gigant dom je kompanija Huawei, Tencent i proizvođača električnih vozila BYD, kao i brojnih firmi koje rade na razvoju robotike i veštačke inteligencije.
Iz agencije Oxford Economics poručuju da gradovi koji predvode ove tehnologije, uključujući Šendžen i Bengalur, mogu ostvariti izuzetno brz napredak ukoliko ih primene na pravi način.
Azija preuzima ulogu glavnog motora razvoja
Evropa i Severna Amerika i dalje dominiraju ukupnim poretkom, ali Azija ubrzano postaje glavni motor urbanog razvoja u svetu. Njeni gradovi spajaju ogroman broj stanovnika sa brzim rastom produktivnosti i prihoda, uz snažan zaokret ka tehnologiji, naprednoj proizvodnji i finansijskim uslugama.
Procene pokazuju da će do 2050. godine udeo kineskih i indijskih gradova u globalnom BDP-u premasiti udeo Evrope. Očekuje se da će samo ekonomija Šangaja već sledeće godine preteći ekonomiju San Franciska, iako je na početku ovog veka bila tek na četvrtini njenog obima. Sa druge strane, predviđa se da će privreda Ho Ši Mina do 2050. godine postati gotovo jednako velika kao berlinska, dok je danas znatno manje od njene polovine.
(Euronews)
