Pravoslavlje

Molitva koja je donela radost svetu: Žitije Svetih Joakima i Ane

Molitva koja je donela radost svetu: Žitije Svetih Joakima i Ane

Srpska pravoslavna crkva 22. septembra proslavlja Svete i pravedne Joakima i Anu, roditelje Presvete Bogorodice i praroditelje Gospoda Isusa Hrista. Njihov život ostao je trajni primer vere, milosrđa, trpljenja i molitve koja ne prestaje ni onda kada čoveku izgleda da su sve zemaljske nade nestale.

Sveti Joakim poticao je iz Judinog plemena i doma cara Davida, dok je Sveta Ana bila iz Levijevog plemena i roda prvosveštenika Arona. Živeli su u Nazaretu, poštujući zakon Gospodnji i pomažući siromašnima. Prema predanju, trećinu svojih prihoda koristili su za sopstvene potrebe, trećinu davali nevoljnima, a preostali deo prinosili jerusalimskom hramu.

Iako su pedeset godina živeli u braku, nisu imali dece. U tadašnjem društvu bezdetnost se smatrala znakom Božjeg gneva, zbog čega su bili izloženi poniženjima. Kada prvosveštenik nije želeo da primi njegov dar, duboko povređeni Joakim povukao se u pustinju, gde je četrdeset dana postio i molio se. Ana je ostala u domu, oplakujući njihovu bezdetnost i moleći Gospoda da joj podari potomstvo.

Kako prenosi Svetigora, anđeo Gospodnji javio se najpre Ani i objavio joj da će roditi blagoslovenu kćer kroz koju će doći spasenje svetu. Istu blagovest dobio je i Joakim, kome je bilo rečeno da u Jerusalimu, kod Zlatnih vrata, potraži suprugu. Zahvalni Bogu, zavetovali su se da će dete posvetiti služenju Gospodu.

Sveta Ana rodila je Presvetu Djevu Mariju, a kada je devojčica napunila tri godine, roditelji su je, ispunjavajući zavet, uveli u jerusalimski hram. Sveti Joakim upokojio se u 80. godini, dok je Sveta Ana poslednje godine života provela u Jerusalimu, blizu svoje kćeri. Crkva ih naziva Bogoroditeljima i u njima prepoznaje svedočanstvo da iskrena vera, strpljenje i molitva donose plod u vreme koje određuje Bog.

Language