Politika

Vojna vežba na Kosovu i Metohiji: Učestvuju snage Prištine, Amerike, Hrvatske i Albanije

Vojna vežba na Kosovu i Metohiji: Učestvuju snage Prištine, Amerike, Hrvatske i Albanije

Najavljena vojna vežba takozvanih Kosovskih bezbednosnih snaga sa pripadnicima oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Albanije predstavlja novi korak u militarizaciji južne srpske pokrajine. Pod nazivom „Štit hrabrosti 2026“, manevar će biti održan od 21. septembra do 2. oktobra na području Prištine, Glogovca, Obilića i Kosova Polja, a u njemu će učestvovati i takozvana kosovska policija.

Kako je objavio Tanjug, vežba se organizuje svega godinu i po dana nakon što su predstavnici Hrvatske, Albanije i privremenih institucija u Prištini potpisali deklaraciju o odbrambenoj i bezbednosnoj saradnji. Ono što je tada predstavljeno kao razmena iskustava sada dobija konkretnu vojnu dimenziju – zajedničku obuku na teritoriji Kosova i Metohije, bez saglasnosti Beograda i uz potpuno zanemarivanje srpskih bezbednosnih interesa.

Posebno zabrinjava uloga Zagreba i Tirane. Hrvatska, kao članica Evropske unije i Severnoatlantske alijanse, ponovo pokazuje da je spremna da svoje regionalne interese gradi na podršci albanskom separatizmu, dok Albanija vojno povezivanje sa Prištinom sve otvorenije koristi za učvršćivanje ideje o jedinstvenom albanskom političkom i bezbednosnom prostoru. Takva osovina teško se može predstaviti kao doprinos pomirenju i stabilnosti Balkana.

Prisustvo američkih snaga ovoj vežbi daje dodatnu političku težinu. Vašington dobro zna da Srbija ne priznaje jednostrano proglašenu nezavisnost svoje pokrajine i da je mandat međunarodnog bezbednosnog prisustva uspostavljen Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Ipak, obučavanje formacija koje Priština ubrzano pretvara u vojsku šalje poruku da se faktičko stanje na terenu ponovo pokušava postaviti iznad međunarodnog prava.

Vežba se održava i u trenutku kada se srpski narod na Kosovu i Metohiji suočava sa sve snažnijim institucionalnim pritiscima Prištine. Uključivanje takozvane kosovske policije, čiji su naoružani pripadnici poslednjih godina prisutni i na severu pokrajine, dodatno briše granicu između policijskih i vojnih struktura. Umesto da zaštite bezbednost svih zajednica, međunarodni pokrovitelji Prištine doprinose jačanju aparata koji Srbi doživljavaju kao sredstvo prinude.

Srbija zato najavljenu vežbu ne može posmatrati kao običnu vojnu obuku. Reč je o nastavku političkog projekta kojim se albanskom separatizmu pribavlja vojna infrastruktura, dok Hrvatska i Albanija pokušavaju da se nametnu kao njegovi regionalni zaštitnici. Beograd je dužan da mirno, odlučno i na svakom međunarodnom mestu upozori da se stabilnost Balkana ne može graditi na vojnom povezivanju usmerenom protiv interesa Srbije i na prećutnom potiskivanju Rezolucije 1244.

Language