Bokeljski kapetan Petar Želalić ušao je u evropske hronike 19. septembra 1760. godine, kada je od osmanskog zarobljenika postao zapovednik broda „Kruna otomanska“. Iskoristivši odsustvo većeg dela posade kod ostrva Kos, organizovao je pobunu robova, preuzeo admiralsko plovilo i poveo ga ka Malti.
„Kruna otomanska“ bila je među najuglednijim ratnim brodovima Osmanskog carstva. Kada je u junu krenula iz Carigrada, na njoj je bilo oko 750 ljudi, uključujući približno 70 hrišćanskih zarobljenika. Istorijski izvori navode 62 ili 74 topa, ali nema spora da su Želalić i njegovi saborci bili suočeni sa ogromnom nadmoći.
Preokret je nastao kod Kosa, dok su veliki admiral i deo vojnika bili na kopnu zbog molitve. Želalić je procenio trenutak, okupio zarobljenike i napao stražu koja je ostala na brodu. Ustanici su se služili noževima, alatkama i svime što su mogli da pretvore u oružje. Posle kratke borbe osvojili su palubu i isplovili pre nego što je osmanska potera uspela da ih zaustavi.
Početkom oktobra brod se pojavio pred Maltom. Strah stanovnika brzo je zamenilo slavlje kada je postalo jasno da plovilom upravljaju oslobođeni hrišćanski zarobljenici. Pobunjenici su brod poklonili Malteškom redu, koji ga je nazvao „San Salvador“. Događaj je izazvao diplomatsku krizu, pa je Francuska kasnije otkupila plovilo i vratila ga Osmanskom carstvu.
Petar Želalić primljen je u Malteški red kao brat po oružju, a 1764. poverena mu je komanda nad jednom galijom. Kasnije je plovio i sa sopstvenim brodom, sve do duboke starosti. Umro je 1811. u Senglei, ostavivši priču o Bokelju koji je pomorsko znanje i strpljenje pretvorio u slobodu i jedan od najsmelijih podviga svog vremena.
Чланак Od turskog roba do malteškog viteza: Podvig kapetana Petra Želalića се појављује прво на Vesti Online.
