FOTO: Agroklub / Zoran Stević
U porti Pećke patrijaršije raste Šam-dud, drevno stablo crnog duda koje se smatra jednim od najstarijih stabala u Srbiji. Njegova starost procenjuje se na oko 750 godina, a kao spomenik prirode prvi put je zakonom zaštićen još 1957. godine.
Prema predanju, Šam-dud je polovinom 13. veka zasadio arhiepiskop Sava II, sinovac Svetog Save. Veruje se da je sadnicu doneo iz oblasti Šam, istorijskog naziva za prostor današnje Sirije i okolnih zemalja, po čemu je ovo znamenito stablo i dobilo ime.
Osnovno deblo visoko je više od osam metara. Tokom dugog života stablo je preživelo brojne nepogode, a njegovo račvanje i oštećenja pominjana su još u novinskim zapisima iz 1938. godine. Kasnije je tokom jedne oluje dodatno oštećeno, dok su dve polegle grane pustile korenje i iz njih su izrasle nove krošnje.
Posebno mesto Šam-dud zauzima i u srpskom istorijskom predanju. Veruje se da je upravo pod njegovom krošnjom patrijarh Arsenije III Čarnojević 1690. godine održao sabor u vreme Velike seobe Srba prema severu i habzburškim zemljama.
Uprkos starosti i svim oštećenjima, Šam-dud je i danas živ. Stablo je u dobrom stanju i još uvek daje plodove, dok se njegovi listovi i plodovi prikupljaju. Smatra se i jednim od najstarijih, a prema pojedinim navodima i najstarijim crnim dudom u Evropi.
Šam-dud je zato mnogo više od prirodne retkosti. Pod njegovom krošnjom smenili su se vekovi srpske istorije, od vremena Nemanjića do velikih seoba, a drevno stablo u porti Pećke patrijaršije i danas stoji kao živi svedok trajanja jednog od najznačajnijih duhovnih središta srpskog naroda.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
