Presudu Hašimu Tačiju, pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu, potpisalo je tročlano sudsko veće na čelu sa američkim sudijom Čarls Smitom Trećim. Uz njega bili su Kristof Barte, sudija iz Nemačke, i njihov švajcarski kolega Gvenael Metro. Tu je bio i četvrti delilac pravde, rezervni, Fergal Gejnor iz Irske.
Svakako najzanimljivija figura je Smit Treći, sudija iz Ajove koji je godinama zlostavljanu ženu Diki Šanahan osudio na 50 godina zatvora zbog ubistva nasilnog muža. Ali, ova presuda zbog koje se digla ogromna bura u Americi je – oborena. Guverner Ajove je tako iskoristio svoje pravo i preinačio kaznu kako bi Diki Šanahan mogla ranije da izađe na uslovnu slobodu
Zločin u bračnom krevetu
Čarls Smit Treći je 20 godina bio sudija u SAD, kada je 2004. godine dobio da vodi proces protiv Diki Šanahan, koje je kasnije postalo jedno od najpoznatijih i najkontroverznijih pravnih slučajeva u državi Ajova u tom periodu. Ona je optužena da je u avgustu 2002. godine ubila supruga Skota na spavanju. Tokom suđenja, i odbrana i tužilaštvo su se složili da je njen suprug bio izuzetno nasilan čovek, koji ju je godinama brutalno zlostavljao.
Slučaj je duboko podelio lokalnu zajednicu i američku javnost. Jedan deo javnosti smatrao je da je Diki delovala u samoodbrani i iz očaja kako bi spasila sebe i bebu, dok je drugi deo tvrdio da, uprkos stravičnom zlostavljanju, nije imala pravo da uzme zakon u svoje ruke. Porota ju je na kraju proglasila krivom za ubistvo drugog stepena.
Sudija je, po tadašnjim zakonima države Ajova, morao da joj odredi kaznu. Osudio je na 50 godina zatvora.
Sindrom zlostavljane žene
Ova odluka sudije Smita pokrenula je široku debatu u SAD o takozvanom “sindromu zlostavljane žene” (Battered Woman Syndrome) i o tome da li su zakoni previše rigidni prema žrtvama porodičnog nasilja koje ubiju svoje zlostavljače. Slučaj je dobio toliki odjek da je nekoliko godina kasnije, pod pritiskom javnosti i aktivista za ljudska prava, guverner Ajove iskoristio svoje pravo i preinačio kaznu kako bi Diki Šanahan mogla ranije da izađe na uslovnu slobodu, navodeći upravo težinu zlostavljanja koje je pretrpela.Ova presuda se i danas proučava na pravnim fakultetima u Americi u okviru predmeta koji se bave porodičnim nasiljem i krivičnim pravom.
Ustupljene fotografije / Printscreen Court TV
Sudija je, inače, diplomirao je pravo na Univerzitetu Krejton u SAD 1970. godine. Od 1996. do penzionisanja 2010. godine obavljao je funkciju glavnog sudije u Ajovi, a bio je i član Pravosudnog saveta države Ajova. Po odlasku u penziju angažman je na Kosmetu u okviru EULEX-a (2010–2013) kao međunarodni sudija, a bio je član Vrhovnog suda Kosova. Od 2014. godine u međunarodnom pravu zvanično radi i kao nezavisni posrednik i arbitar.
U februaru 2017. godine, kao jedini Amerikanac, postavljen je na listu međunarodnih sudija novoformiranog suda u Hagu. U aprilu 2020. godine, kolege sudije su ga jednoglasno izabrale za potpredsednika Specijalizovanih veća Kosova. Pored procesa protiv Tačija, Smit je predsedavao i sudskim većem u procesu protiv čelnika Udruženja veterana OVK i Nasima Haradinaja, koji su osuđeni zbog ometanja pravde i zastrašivanja svedoka.
