Austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger našla se na udaru Slobodarske partije Austrije nakon što je otkriveno da je njeno ministarstvo iz državnog budžeta platilo više od 107.000 evra za konferenciju Evropskog saveta za spoljne odnose, uticajne međunarodne mreže među čijim se finansijerima nalaze Fondacije za otvoreno društvo.
Podaci su objavljeni u odgovoru ministarstva na parlamentarno pitanje. Za godišnji sastanak ECFR-a, održan 17. i 18. juna u Beču, izdvojeno je tačno 107.638,08 evra. Zakup prostora u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci koštao je gotovo 31.000 evra, ketering približno 26.000, dok je za protokol i logistiku utrošeno još oko 51.000 evra.
Konačan račun mogao bi da bude i veći, jer u navedenu sumu nisu uključeni troškovi obezbeđenja, rada zaposlenih i putovanja predstavnika ministarstva. Austrija je pokrila i pojedine troškove učešća šefova diplomatija Saudijske Arabije, Španije, Mađarske i Švajcarske. Ipak, ugovori, potpuna lista učesnika i pravni osnov za finansiranje nisu predočeni austrijskom parlamentu, tvrdi FPÖ.
Generalni sekretar FPÖ Kristijan Hafeneker ocenio je da je Majnl-Rajzinger novcem poreskih obveznika „iznajmila međunarodnu pozornicu“ za sopstvenu promociju, dok država zauzvrat nije dobila ništa. „Majnl-Rajzinger dopušta poreskim obveznicima da plate njen Sorošev parti – dodatna vrednost za Austriju: nula“, poručio je Hafeneker, a njegove navode preneli su OE24 i austrijski portal VOL.
Dodatne sumnje izazvala je činjenica da su pojedini delovi sastanka održani prema pravilu Čatam hausa. Učesnici mogu da koriste informacije koje su čuli, ali ne smeju da otkriju identitet govornika niti da određene stavove pripišu konkretnoj osobi. Građani Austrije tako su platili skup, ali nisu dobili potpuni odgovor ko mu je prisustvovao, šta je govorio i kakvu je konkretnu korist država ostvarila.
Na zvaničnoj stranici ECFR-a navodi se da je godišnji sastanak bio posvećen ulozi Evrope u promenjenom svetskom poretku, dok je Majnl-Rajzinger održala uvodno obraćanje. Među finansijerima ove mreže nalaze se Fondacije za otvoreno društvo, a Džordž i Aleksandar Soroš navedeni su među članovima njenog saveta. To samo po sebi ne dokazuje nepravilnost, ali povećava obavezu ministarstva da javnosti pruži potpunu dokumentaciju o trošenju državnog novca.
Za srpsku javnost posebno je sporno političko delovanje austrijske ministarke, koju njeni kritičari zbog niza poteza smatraju antisrpskim lobistom. Umesto da se posveti rastućim problemima u sopstvenoj zemlji i objasni trošenje novca austrijskih građana, Majnl-Rajzinger koristi prilike da vrši politički pritisak na Srbiju i predstavnike srpskog naroda u regionu.
Ona je 2025. primila učesnike protesta protiv vlasti predsednika Aleksandra Vučića i poručila im da „ono što oni žele, želi i Evropska unija“. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije ocenilo je takav nastup kao direktno i grubo mešanje u unutrašnje stvari zemlje, preneo je austrijski ORF. Majnl-Rajzinger je potom učestvovala u uvođenju zabrane ulaska Miloradu Dodiku i još dvojici zvaničnika Republike Srpske, optužujući ih da ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Austrijska ministarka snažno podržava i članstvo takozvanog Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući Savet Evrope, dok sa predstavnicima Prištine razvija sve čvršću političku i ekonomsku saradnju. Austrijsko ministarstvo je u februaru 2026. potvrdilo da Beč podržava evropski put Prištine i njeno članstvo u Savetu Evrope, čime Majnl-Rajzinger nastavlja politiku koja zanemaruje interese Srbije i položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Opoziciona stranka FPÖ je najavio nova parlamentarna pitanja Ministarstvu unutrašnjih poslova, kancelarskoj službi i drugim državnim organima kako bi se utvrdili puni troškovi konferencije. Suštinsko pitanje ostaje jednostavno: zbog čega su austrijski građani morali da plate privatno organizovan međunarodni skup, dok im vlast istovremeno uskraćuje potpune podatke o učesnicima, ugovorima i stvarnim rezultatima događaja?
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
