Odluka o novom povećanju plata i penzija u Srbiji trebalo bi da bude doneta u narednih 10 do 15 dana, a kako je najavljeno zaposleni u javnom sektoru i penzioneri veće novčane iznose na svojim računima mogu da očekuju već od decembra tekuće godine.
Tu informaciju u javnost je izneo ministar finansija Siniša Mali tokom zasedanja Skupštine Srbije, gde se raspravljalo o rebalansu budžeta. Cilj koji država želi da ostvari povećanjem zarada i penzija je podizanje životnog standarda građana i održavanje visok nivoa privrednog rasta. Podsećanja radi, najavljena je i jednokratna novčana pomoć za penzionere čija isplata počinje 14. septembra, što što predstavlja dodatni vid podrške najstarijim sugrađanima.
Inače,ta davanja su podeljena u tri platna razreda. Shodno tome, penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara dobiće 35.000 dinara pomoći, oni sa penzijom od 31.092 do 56.822 dinara dobiće 27.500 dinara, dok će korisnici sa penzijom većom od 56.822 dinara dobiti po 20.000 dinara kao jednokratnu pomoć.
Prema najnovijim zvaničnim podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku, prosečna neto plata u Srbiji za jun iznosi 120.401 dinar, što je tačno 1.026 evra. Sa druge strane, prosečna penzija u Srbiji u ovom trenutku vredi oko 486 evra, odnosno oko 57.000 dinara.
Vlast ističe da je glavni cilj novih ekonomskih mera nastavak rasta primanja iznad nivoa inflacije, kako bi građani osetili boljitak u svojim novčanicima. Kada je reč o platama, fokus će biti na rastu minimalne zarade, ali i povećanju ličnih dohodaka u javnom sektoru. Predstavnici države, poslodavci i sindikalci na sednici Socijalno-ekonomskog saveta održanoj sredinom ovog meseca nisu mogli da se dogovore o visini minimalca za sledeću godinu pa će odluku o njegovom iznosu kako procedura u takvim slučajevima nalaže doneti Vlada Srbije do 15.septembra. Ipak, već sada je zvanično potvrđeno da će od 1. januara minimalna zarada, sa 551 evra, biti podignuta na iznos od 600 evra, što je oko 70.470 dinara. Država će preuzeti najveći deo tereta ovog povećanja kroz rasterećenje privrede i podizanje neoporezivog dela dohotka za 9,2 odsto, uz obrazloženje da se to čini kako poslodavci ne bi trpeli preveliki pritisak. Vlasti u Srbiji se nadaju da će do kraja sledeće godine visina prosečne zarade dostići 1.400 evra mesečno.
Penzioneri takođe mogu da računaju na povišice do kraja 2026. Formula po kojoj se penzije usklađuju omogućava da primanja najstarijih prate rast zarada i troškova života. Plan države je da se kroz procente povećanja koji će biti poznati za desetak dana prosečna penzija, koja trenutno iznosi 486, dostigne nivo od 650 evra tokom sledeće godine.
Sve ove mere i planirane povišice oslanjaju se na dobre rezultate koje privreda Srbije beleži u 2026. godini. Prema procenama nadležnih, privredni rast u 2026. trebalo bi da iznosi 3,3 odsto, što bi Srbiju svrstalo u sam vrh Evrope po stopi razvoja. Stabilan privredni rast donosi veće prihode u državnu kasu, a rebalans budžeta je kreiran tako da se taj višak novca direktno preusmeri na podizanje standarda građana kroz plate, penzije i kapitalne projekte.Tržište rada u zemlji je stabilno, sa stopom nezaposlenosti od 8,9 odsto, što dodatno puni fondove za plate i penzije.
Iako kritičari često upozoravaju na oprez i potrebu za dugoročnom održivošću javnih finansija, predstavnici vlasti uveravaju da je sistem potpuno bezbedan.
Nadležni naime poručuju da država ima dovoljno novca na računu i da se nivo javnog duga drži daleko ispod kritičnih granica, što garantuje da će svako obećano povećanje biti isplaćeno tačno na vreme i u punom iznosu.
Sindikalci pak ističu da su troškovi života u Srbiji usled inflacije prilično visoki i da je potrebno jačati kupovnu moć građana. U tom smislu predstavnici sindikata smatraju da je opravdano povećati plate i penzije do kraja godine.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović kaže da je rast plata u javnom sektoru neophodan jer u slučaju da do njega ne dođe nakon dizanja minimalca koji će nastupiti od 1.januara sledeće godine kompresije zarada je neizbežna.
Inače, kompresija zarada je pojava u ekonomiji u kojoj se razlika između najnižih i najviših plata u zemlji drastično smanjuje. Nastaje uglavnom zbog toga što minimalna zarada raste znatno brže od ostalih plata, pa nekvalifikovani radnici po primanjima brzo pristižu zaposlene sa višim obrazovanjem koji obavljaju složenije poslove.
Stoga se sindikalci izričito protive kompresiji plata jer se na taj način obezvređuje stručnost, školovanje i odgovornost na radu, što u praksi ubija motivaciju zaposlenih, ali se i kvalifikovana radna snaga dovodi u zonu siromaštva.
“Početkom ove godine kada se podigao nivo minimalca došlo je do kompresije zbog čega su istovremeno morale da se povećaju i prosečne zarade. Sada će se desiti ista situacija, odnosno doći će do kompresije usled rasta minimalne zarade. Zato je neophodno da se paralelno sa tim adekvatno povećaju i plate u javnom sektoru. Po našom procenama s obzirom na realne troškove života to povećanje bi trebalo da iznosi između 12 i 15 odsto. Taj nivo povećanja bi naime motivisao i poslodavce u relanom sektoru da i oni podignu zarade svojim zaposlenima kako bi i oni mogli da zaštite svoj životni standard”, objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima veliki broj penzija u Srbiji je niži od iznosa prosečne tako da je stoga nužno povećati i ta primanja do kraja ove godine.
“Veoma je važno povećati kupovnu moć kako radnika tako i penzionera, a da bi se to ostvarilo potrebno je i jednima i drugima obezbediti adekvatna primanja”, zaključuje Mihajlović.
