Međunarodna rejting agencija Fič zadržala je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njegovo povećanje, čime se Srbija i dalje nalazi na “pola koraka” od dobijanja rejtinga investicionog ranga, saopštila je Narodna banka Srbije.
Kako je navedeno, kreditni rejting Srbije, prema ocenama Fiča, podržavaju dosledne makroekonomske politike, stabilnost deviznog kursa, odgovorno upravljanje javnim finansijama, visoke devizne rezerve i bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku veći nego u zemljama sa istim rejtingom. Među ključnim faktorima koji doprinose pozitivnim izgledima za povećanje kreditnog rejtinga Fič izdvaja održiv privredni rast, stabilizaciju javnog duga na niskom nivou i otpornost Srbije na spoljne ekonomske šokove.
S druge strane, kao slabosti u odnosu na zemlje sa istim kreditnim rejtingom navedeni su veći deficit tekućeg računa, manja efikasnost upravljanja i veći stepen evroizacije bankarskog sektora. Fič očekuje da će nova vlada uglavnom zadržati postojeći okvir ekonomske politike, zasnovan na stabilnom deviznom kursu, odgovornom fiskalnom upravljanju i ciljanoj inflaciji.
Agencija navodi da se očekuje da će novi ekonomski program Vlade Srbije biti usmeren na veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali da konkretni detalji tih planova još nisu poznati. Kao kratkoročne prioritete izdvaja usvajanje budžeta za narednu godinu, pregovore o gasnom aranžmanu sa Rusijom i prodaju Naftne industrije Srbije. U izveštaju se ističe da su devizne rezerve Srbije krajem oktobra iznosile 29,2 milijarde evra, što je omogućilo NBS da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih pritisaka na slabljenje dinara, kao i da bi povećanje referentne kamatne stope u novembru za 25 baznih poena, na šest odsto, trebalo da pruži dodatnu podršku domaćoj aktivi. Agencija je ocenila i da je stabilnost finansijskog sektora očuvana, uprkos oduzimanju dozvole za rad Alta banci i privremenim pritiscima na likvidnost Banke Poštanska štedionica, ne očekujući šire posledice po finansijsku stabilnost zbog, kako se navodi u saopštenju, visoke kapitalizovanosti, likvidnosti i profitabilanosti bankarskog sektora kao celine.
Prema novoj projekciji Fiča, privredni rast Srbije u 2026. godini iznosiće 3,5 odsto, umesto ranije procenjenih 2,8 odsto. Rast će, kako se očekuje, biti podstaknut snažnom domaćom tražnjom, rastom raspoloživog dohotka i kreditne aktivnosti, kao i završetkom projekata povezanih sa međunarodnom izložbom Ekspo 2027. Za 2027. godinu prognozira se rast od četiri odsto, dok se u 2028. očekuje njegovo usporavanje na 3,5 odsto. FiČ predviđa i smanjenje deficita tekućeg računa sa 4,6 odsto BDP-a u 2025. na 4,1 odsto u 2026. godini, uz dalje poboljšanje u 2027. godini, zahvaljujući većem izvozu turističkih usluga tokom Ekspa. Kada je reč o javnim finansijama, očekuje se budžetski deficit od tri odsto BDP-a u 2026. godini, koji bi do 2028. trebalo da bude smanjen na 2,5 odsto. Učešće javnog duga u BDP-u trebalo bi da se u periodu od 2026. do 2028. stabilizuje na oko 44 odsto, što je, ističe se u saopštenju NBS, značajno niže u poređenju sa zemljama s istim kreditnim rejtingom.
Ocena agencije je i da su fiskalni rizici u kratkom roku smanjeni na osnovu umerenog fiskalnog deficita, visokih rezervi likvidnosti budžeta i povoljne ročne strukture javnog duga. Kao faktore koji bi mogli da doprinesu povećanju kreditnog rejtinga, FiČ navodi veće poverenje u kontinuitet ekonomskih politika, očuvanje privrednog rasta i makroekonomske stabilnosti, kao i unapređenje eksterne održivosti. Agencija ističe da bi bolja efikasnost upravljanja, smanjenje korupcije i veća institucionalna nezavisnost takođe doprineli povoljnijoj oceni kreditnog rejtinga Srbije.
