Politika

Šta Agencija proverava, a šta nije javno

Šta Agencija proverava, a šta nije javno

Izbor novog saziva Narodne skupštine Srbije, koji broji 250 poslanika, podrazumeva i zakonsku obavezu prijavljivanja imovine i prihoda Agenciji za sprečavanje korupcije. Ova pravila važe za narodne poslanike bez obzira na to kojoj političkoj stranci ili izbornoj listi pripadaju, a obuhvataju znatno više od prijavljivanja stanova, kuća i automobila.

Javni funkcioneri dužni su da Agenciji dostave podatke o svojim prihodima, nekretninama, bankovnim depozitima, vozilima, poslovnim udelima i drugoj imovini. Ipak, nisu svi podaci koje prijavljuju dostupni građanima, budući da zakon jasno razlikuje informacije kojima raspolaže Agencija od onih koje se objavljuju u javnom registru.

Pitanje imovine narodnih poslanika ponovo je otvoreno tokom konstitutivne sednice parlamenta, kada je novi predsednik Skupštine Aleksandar Čupić najavio da će Agenciji za sprečavanje korupcije dostaviti izveštaj o svojoj imovini i prihodima. Međutim, obaveza prijavljivanja nije vezana samo za predsednika parlamenta, već za sve narodne poslanike, uz određene zakonske izuzetke.

TANJUG / NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV/ nr

TANJUG / NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV/ nr

Prema zakonskim pravilima, javni funkcioner izveštaj podnosi u roku od 30 dana od izbora, postavljenja ili imenovanja. Za poslanike kojima je mandat potvrđen 17. novembra, rok je 17. decembar. Ipak, oni koji su odmah ponovo izabrani na istu javnu funkciju, a nisu imali promene u prethodno prijavljenim podacima, ne moraju da podnose novi izveštaj, ali su dužni da o tome obaveste Agenciju u istom roku.

Kako je propisano Zakonom o sprečavanju korupcije, uključujući izmene objavljene u „Službenom glasniku Republike Srbije“, broj 80/2026, obaveza prijavljivanja obuhvata i imovinu i prihode supružnika ili vanbračnog partnera funkcionera, kao i maloletne dece ukoliko žive u istom porodičnom domaćinstvu. Istovremeno, zakon određuje koji od dostavljenih podataka mogu da budu dostupni javnosti, a koji ostaju zaštićeni.

Šta sve poslanici moraju da prijave

Prema članu 71. Zakona o sprečavanju korupcije, izveštaj o imovini i prihodima obuhvata širok skup podataka.

Osim osnovnih ličnih podataka i funkcije koju obavljaju, poslanici prijavljuju prihode koje ostvaruju iz budžeta i drugih javnih izvora, ali i zaradu od drugih poslova i delatnosti.

To uključuje prihode od naučnog, nastavnog, kulturnog, umetničkog i sportskog rada, kao i prihode od autorskih prava i drugih oblika intelektualne svojine.

Obaveza obuhvata i pravo vlasništva ili zakupa na nepokretnostima, kao i na prevoznim sredstvima i drugim pokretnim stvarima koje podležu registraciji.

Posebno su značajni podaci o bankovnim računima i depozitima. Funkcioneri Agenciji prijavljuju naziv banke ili druge finansijske ustanove, vrstu i broj računa, kao i iznose novca na njima.

Prijavljuju se i potraživanja i dugovanja, uključujući glavnicu, kamatu i rokove otplate, ali i akcije, vlasnički udeli u privrednim društvima i finansijski instrumenti.

Zakon obuhvata i gotov novac, dragocenosti i drugu pokretnu imovinu čija vrednost prelazi 5.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Posebno je propisana obaveza prijavljivanja digitalne imovine, odnosno kriptovaluta, bez obzira na njihovu vrednost.

Važno je da prijavljivanje obuhvata imovinu i prihode ne samo u Srbiji već i u inostranstvu.

NIN / Đorđe Kojadinović

NIN / Đorđe Kojadinović

Šta građani mogu da vide, a koji podaci nisu javni

Iako Agencija raspolaže detaljnim podacima, javno dostupna imovinska karta ne predstavlja potpuni prikaz informacija koje funkcioner dostavlja.

Prema članu 73. Zakona, u javnom registru mogu se videti ime i prezime funkcionera, funkcija koju obavlja, kao i izvor i visina njegovih neto prihoda iz budžeta i drugih javnih izvora.

Građanima su dostupni i podaci o pravu vlasništva ili zakupa na nepokretnostima, ali bez navođenja njihovih adresa.

Slično važi i za automobile i druga prevozna sredstva. Podaci o vlasništvu ili zakupu jesu javni, ali se ne objavljuju registarske oznake vozila.

Kada je reč o bankovnim depozitima, javnost može da sazna da oni postoje, ali ne i u kojoj se banci nalaze, koji je broj računa ili koliko novca funkcioner ima na računu.

Javno se objavljuju i određeni podaci o akcijama, udelima u pravnim licima i preduzetničkoj delatnosti.

S druge strane, detaljni podaci o novcu na računima, dugovanjima, potraživanjima i imovini članova porodice nisu među informacijama koje se redovno objavljuju u javnom registru.

To znači da Agencija može da raspolaže znatno širim skupom informacija nego građani koji pregledaju javno dostupne imovinske karte.

Kako Agencija proverava imovinu poslanika

Agencija za sprečavanje korupcije nije zadužena samo za prijem izveštaja već i za proveru njihove tačnosti, potpunosti i blagovremenosti dostavljanja.

Prema članu 75. Zakona, provere se obavljaju na osnovu godišnjeg plana koji donosi direktor Agencije. Pri izradi plana uzimaju se u obzir, između ostalog, kategorija javnog funkcionera, visina njegovih primanja i iznos budžetskih sredstava kojima raspolaže organ u kojem obavlja funkciju.

Agencija može da sprovede i vanrednu proveru ukoliko posumnja da dostavljeni izveštaj sadrži netačne ili nepotpune podatke.

NIN / Đorđe Kojadinović

NIN / Đorđe Kojadinović

Tokom provere može se utvrđivati da li prijavljena imovina odgovara stvarnom stanju, ali i da li postoji nesrazmera između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda.

Ukoliko se takva nesaglasnost pojavi, funkcioner ima rok od 15 dana da se izjasni o njenim razlozima.

Ako postoji sumnja da funkcioner prikriva stvarnu vrednost imovine ili prihoda, Agencija može da zatraži podatke i od povezanih lica, u skladu sa zakonom.

Kakve su kazne za neprijavljivanje imovine

Zakon predviđa novčane kazne za javne funkcionere koji ne ispune obavezu prijavljivanja imovine i prihoda u propisanom roku, kao i za one koji dostave netačne ili nepotpune podatke.

Prema članu 103, za takve prekršaje propisana je novčana kazna od 100.000 do 150.000 dinara.

Međutim, zakon poznaje i znatno strožu, krivičnu odgovornost.

Član 101. predviđa zatvorsku kaznu od šest meseci do pet godina za funkcionera koji ne prijavi imovinu i prihode ili dostavi lažne podatke u nameri da prikrije svoje imovinsko stanje.

Važno je razlikovati prekršajnu od krivične odgovornosti. Samo kašnjenje sa prijavom ne znači automatski da je počinjeno krivično delo, jer je za njega neophodno utvrditi i nameru prikrivanja podataka.

Obaveza ne prestaje podnošenjem prvog izveštaja

Prijavljivanje imovine nije jednokratna obaveza vezana samo za početak poslaničkog mandata.

Zakon propisuje i vanredno prijavljivanje ukoliko tokom obavljanja javne funkcije dođe do bitnih promena u imovini ili prihodima.

Pod tim promenama, između ostalog, podrazumevaju se uvećanje ili umanjenje imovine i prihoda iznad zakonom određenog praga, kao i promene u strukturi prijavljene imovine.

Obaveze u pogledu izveštavanja postoje i nakon prestanka javne funkcije, u rokovima i pod uslovima koje propisuje zakon.

Zbog toga će i imovinsko stanje poslanika novog saziva Narodne skupštine moći da bude predmet kontrole tokom trajanja njihovih mandata.

Ipak, treba imati u vidu da javni registar ne pruža potpun uvid u svu prijavljenu imovinu i prihode. Njegova svrha je da građanima omogući pristup zakonom određenim informacijama, dok detaljniji podaci ostaju dostupni Agenciji radi sprovođenja zakonskih kontrola.

 

Language